Hitna pomoć KS zbrinula 1.395 pacijenata u 72 sata, ljekari upozoravaju na infarkte kod mlađih

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u samo 72 sata zbrinuo je 1.395 pacijenata, a ljekari bilježe sve više mlađih osoba s ozbiljnim srčanim i moždanim incidentima. Specijalistica urgentne medicine dr. Melita Stanić izjavila je za N1 da to direktno povezuje s hroničnom izloženošću zagađenom zraku, koji Sarajevo ovih dana ponovo guši.

„Opet smo mi samo statističari onoga što se dešava“, kazala je Stanić, dodajući da se starosna granica pacijenata sa srčanim i moždanim udarima spušta. Prema njenim riječima, sitne čestice iz zagađenog zraka prodiru u pluća i krvne sudove i dovode do hipertenzije i bolesti koje su nekada bile rijetkost kod mlađih ljudi. Ljekari bilježe i pogoršanje hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti te više respiratornih problema kod mlađe populacije.

Pročitajte iSnižen nivo vitamina D pronađen kod 82 posto pacijenata u BiH tokom zime

Ko je najugroženiji i šta savjetuju ljekari

Najosjetljiviji su djeca, trudnice i stariji građani. Dr. Stanić preporučuje da građani prate podatke o kvalitetu zraka i da, kad god mogu, borave izvan grada, na okolnim planinama i izletištima. Onima koji moraju biti u gradu savjetuje zaštitne maske, ali ne obične hirurške, i prečišćivače zraka s HEPA filterom u prostorijama. Starijima preporučuje da u danima visokog zagađenja što manje izlaze, a sportistima da izbjegavaju trening na otvorenom.

Zimi je situacija dodatno teža zbog hladnog zraka, boravka u zatvorenom i velikog broja individualnih ložišta. Stanić je kao značajan izvor istakla i saobraćaj, posebno izduvne gasove starijih dizelaša uvezenih iz Evrope.

Svaka zima ista slika

Sarajevska kotlina gotovo svake zime bilježi epizode zagađenja u kojima vrijednosti čestica višestruko premašuju dozvoljene granice. Podaci Hitne pomoći pokazuju da cijenu tog problema ne plaćaju samo hronični bolesnici: pritisak na hitne službe raste upravo u sedmicama kada je zrak najlošiji.

Doktorica je pozvala građane da i sami doprinesu – da u gužvama ne koriste automobil kad to nije neophodno, a da oni s individualnim ložištima izbjegavaju ugalj s visokim sadržajem sumpora i koriste suhi ogrjev, plin ili ekološka goriva. Istovremeno nije krila nezadovoljstvo što zdravstveni radnici iz godine u godinu samo bilježe posljedice istog problema.

„Ne bavim se politikom i mislim da mi kao profesionalci moramo ukazivati sa svoje strane. Zaista bih voljela da se struka malo više čuje i da više utječe na političare“, poručila je dr. Stanić.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH