Gripa ili prehlada: kako razlikovati simptome i kada ići ljekaru

Svake jeseni i zime ordinacije porodične medicine pune se ljudima s kašljem, temperaturom i curenjem nosa. Većina njih ima običnu prehladu koja prolazi sama za nekoliko dana, ali dio ima gripu, bolest koja zna potpuno oboriti s nogu i koja kod starijih, trudnica, male djece i hroničnih bolesnika može biti opasna. Znati razliku pomaže da se ne brinete bez razloga, ali i da ne propustite trenutak kada je pomoć ljekara zaista potrebna.

Gripa i prehlada nisu ista bolest

Obje bolesti izazivaju virusi i obje napadaju disajne puteve, pa se simptomi djelimično preklapaju. Ipak, uzročnici su različiti. Gripu (influencu) izazivaju virusi influence, dok prehladu izazivaju brojni drugi virusi, najčešće rinovirusi. Zbog toga se i tok bolesti razlikuje: prehlada je u pravilu blaga i postepena, a gripa počinje naglo i jače iscrpljuje organizam.

Pročitajte iU FBiH ponovo počinje BCG vakcinacija novorođenčadi nakon pet sedmica pauze

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, simptomi gripe obično se javljaju oko dva dana nakon zaraze (raspon je od jednog do četiri dana), a većina ljudi se od temperature i ostalih tegoba oporavi u roku od sedmicu dana, bez posebnog liječenja. Kašalj, međutim, može trajati i dvije sedmice ili duže.

Kako razlikovati simptome

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi nekoliko pouzdanih razlika koje se mogu primijetiti već u prvim satima i danima bolesti.

Tipično za gripu

• Nagao početak – čovjek se ujutro osjeća dobro, a popodne je u krevetu.
• Visoka temperatura i drhtavica – česte su i obično traju tri do četiri dana, iako svaka osoba s gripom nema temperaturu.
• Jaki bolovi u mišićima i tijelu – osjećaj „kao da vas je neko izudarao“.
• Glavobolja – česta kod gripe, rijetka kod prehlade.
• Izražen umor i slabost – koji može potrajati i nakon što temperatura spadne.
• Suh kašalj i nelagoda u grudima – ponekad jaki.
• Kod djece se češće javljaju povraćanje i proljev.

Tipično za prehladu

• Postepen početak – najprije grebe grlo, zatim krene curenje nosa.
• Kihanje, začepljen nos i grlobolja – glavni simptomi.
• Temperatura je rijetka ili blaga.
• Bolovi u tijelu su blagi, a umor umjeren, pa većina ljudi može obavljati svakodnevne obaveze.

Važno je znati da i drugi respiratorni virusi, uključujući koronavirus i RSV, mogu izazvati vrlo slične tegobe. Samo na osnovu simptoma nije uvijek moguće sa sigurnošću reći o kojem se virusu radi, a o testiranju odlučuje ljekar.

Šta možete uraditi kod kuće

I gripa i prehlada kod većine zdravih odraslih osoba liječe se mirovanjem i ublažavanjem simptoma. Britanska zdravstvena služba NHS preporučuje:

• odmor i san – organizmu treba energija za borbu s virusom;
• dosta tečnosti – voda, čaj, supe, kako bi se izbjegla dehidracija, posebno uz temperaturu;
• lijekove za snižavanje temperature i bolova poput paracetamola ili ibuprofena, uz poštovanje uputstva i doze;
• ostanak kod kuće dok imate temperaturu i ne osjećate se dovoljno dobro za uobičajene obaveze.

Česte greške

• Antibiotici „za svaki slučaj“. Antibiotici ne djeluju na viruse. Ne skraćuju gripu ni prehladu, a nepotrebna upotreba doprinosi otpornosti bakterija. Ljekar ih propisuje samo ako procijeni da postoji bakterijska komplikacija.
• Dupla doza paracetamola. Mnogi kombinovani preparati protiv gripe već sadrže paracetamol. Uzimanje takvog preparata uz obični paracetamol može dovesti do predoziranja, pa uvijek pročitajte sastav.
• Aspirin djeci. NHS upozorava da se aspirin ne daje djeci mlađoj od 16 godina.
• Odlazak na posao ili u školu s temperaturom. Osoba s gripom najzaraznija je u prvih pet dana, a virus se lako širi kapljicama pri kašljanju i kihanju te preko ruku.

Kada se javiti ljekaru

Ljekaru porodične medicine ili pedijatru treba se javiti bez odgađanja ako se razboli neko iz rizičnih grupa, ako se osjećate jako loše ili ako se simptomi ne poboljšaju nakon sedam dana. U rizične grupe, prema SZO i CDC-u, spadaju:

• osobe starije od 65 godina;
• djeca mlađa od pet godina, posebno mlađa od dvije;
• trudnice i žene koje su nedavno rodile;
• osobe s hroničnim bolestima srca, pluća (uključujući astmu), bubrega, jetre ili s dijabetesom;
• osobe oslabljenog imuniteta, npr. tokom hemoterapije ili dugotrajne terapije kortikosteroidima.

Kod ovih osoba ljekar može procijeniti da je potrebna antivirusna terapija, koja je najdjelotvornija kada se počne što ranije.

Znakovi za hitnu pomoć

CDC navodi upozoravajuće znakove kod kojih treba odmah potražiti medicinsku pomoć. U BiH broj hitne pomoći je 124.

Kod odraslih

• otežano disanje ili nedostatak zraka;
• uporan bol ili pritisak u grudima ili stomaku;
• uporna vrtoglavica, zbunjenost ili nemogućnost da se ostane budan;
• napadi grčeva (konvulzije);
• izostanak mokrenja;
• jak bol u mišićima, jaka slabost ili nestabilnost;
• temperatura ili kašalj koji se popravi, a zatim se vrati ili pogorša;
• pogoršanje hronične bolesti.

Kod djece

• ubrzano ili otežano disanje, uvlačenje rebara pri udisaju;
• plavičaste usne ili lice;
• bol u grudima ili toliko jak bol u mišićima da dijete odbija hodati;
• znakovi dehidracije: nema mokrenja osam sati, suha usta, plač bez suza;
• dijete nije budno ili ne reaguje na okolinu kada je budno;
• napadi grčeva;
• visoka temperatura koja ne spada ni nakon lijeka za snižavanje temperature;
• bilo kakva temperatura kod bebe mlađe od 12 sedmica;
• temperatura ili kašalj koji se popravi pa ponovo pogorša.

Ove liste nisu potpune. Svaki simptom koji vas ozbiljno zabrinjava razlog je da se javite ljekaru.

Kako se zaštititi

SZO navodi godišnju vakcinaciju kao najbolji način prevencije gripe, posebno za trudnice, djecu od šest mjeseci do pet godina, osobe starije od 65 godina, hronične bolesnike i zdravstvene radnike. Vakcina se prima svake godine jer se sastav virusa mijenja. O terminima i dostupnosti vakcine u vašem mjestu informacije daju dom zdravlja i ljekar porodične medicine, a zvanične preporuke objavljuju zavodi za javno zdravstvo.

Uz vakcinu, pomažu i jednostavne navike:

• redovno pranje i sušenje ruku;
• kašljanje i kihanje u maramicu ili lakat, uz bacanje maramice odmah nakon upotrebe;
• izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta neopranim rukama;
• ostanak kod kuće kada ste bolesni i izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama;
• redovno provjetravanje prostorija u kojima boravi više ljudi.

Česta pitanja

Može li se prehlada „pretvoriti“ u gripu?

Ne. To su dvije različite bolesti koje izazivaju različiti virusi. Moguće je, međutim, da se nakon virusne infekcije razvije komplikacija, na primjer upala uha, sinusa ili pluća, i tada je potreban pregled.

Koliko dugo treba ostati kod kuće?

Najmanje dok imate temperaturu i dok se ne osjećate dovoljno dobro za uobičajene aktivnosti. Kod gripe je rizik od prenošenja najveći u prvih pet dana.

Je li normalno da kašalj traje dugo?

Kod gripe kašalj može trajati dvije sedmice ili duže. Ako se uz kašalj javi otežano disanje, bol u grudima ili ponovni rast temperature, javite se ljekaru.

Može li ovaj tekst zamijeniti pregled kod ljekara?

Ne. Tekst je informativan i pomaže da prepoznate kada je potrebna pomoć. Dijagnozu i terapiju određuje isključivo ljekar.

Bosanski.info

Reference: Svjetska zdravstvena organizacija – Influenza (seasonal), CDC – Signs and Symptoms of Flu, NHS – Flu