Centralna banka BiH podigla prognozu inflacije za 2026. godinu na 5,1 posto

Centralna banka Bosne i Hercegovine povećala je prognozu prosječne godišnje inflacije za 2026. godinu sa ranijih 4,7 na 5,1 posto, objavljeno je u najnovijim makroekonomskim projekcijama ove institucije. Istovremeno je naviše korigovana i prognoza realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), sa 1,9 na 2,3 posto.

Iz Centralne banke navode da je tokom juna i jula zabilježeno neočekivano usporavanje rasta cijena, ali da su se od septembra, prema zvaničnim statističkim podacima, inflatorni pritisci ponovo značajno pojačali.

Pročitajte iLitar dizela u FBiH dostigao 3,82 KM uprkos padu cijene nafte

Šta 5,1 posto znači za kućni budžet

Inflacija od 5,1 posto u praksi znači da korpa proizvoda i usluga koja je prije godinu koštala 1.000 KM sada u prosjeku košta oko 1.051 KM. Porodica koja mjesečno na osnovne potrepštine troši 1.500 KM za istu potrošnju mora izdvojiti oko 76 KM više nego prije godinu dana.

Zato i veće plate ne znače automatski bolji standard. Ako su primanja porasla manje od 5,1 posto, stvarna kupovna moć je pala. Centralna banka to i sama ističe: „Uprkos rastu nominalnih plata, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje.“

Prosjek pritom ne pogađa sve jednako. Najviše trpe domaćinstva koja najveći dio novca troše na hranu, stanovanje i energente, a to su prije svega penzioneri i porodice s nižim primanjima.

Prognoze za 2027. i 2028. i rizici

Prema projekcijama Centralne banke, inflacija bi trebala postepeno usporavati, na 2,8 posto u 2027. i 2,3 posto u 2028. godini. Ekonomski rast bi, s druge strane, trebao ubrzati, na 3,2 posto naredne i 3,5 posto u 2028. godini. Lična potrošnja, kao jedan od glavnih pokretača privrede, ove godine bi trebala porasti za 2,3 posto.

Centralna banka upozorava da bi ove prognoze mogle biti ugrožene nizom vanjskih i domaćih rizika. Među vanjskim izdvaja geopolitičke neizvjesnosti, kretanje cijena energenata i hrane na svjetskim tržištima te brzinu oporavka glavnih trgovinskih partnera BiH. Od domaćih rizika navodi zadržavanje inflatornih pritisaka, neizvjesnost oko investicija te dugoročne probleme na tržištu rada i u produktivnosti.

Posebno se upozorava na mogućnost da se raniji cjenovni šokovi sa svjetskog tržišta sa zakašnjenjem prenesu na domaće cijene. To znači da bi građani BiH poskupljenja mogli osjećati i u periodu kada se inflacija u dijelu svijeta već bude smirivala.

Za čitaoce u dijaspori koji redovno šalju novac porodicama u BiH, ovi podaci znače da isti iznos u eurima danas kupuje manje nego prije godinu, s obzirom na to da je konvertibilna marka fiksno vezana za euro, a cijene u BiH rastu brže od prognoza.

Nove projekcije tako ukazuju na neizvjesnu godinu: privreda bi trebala rasti, ali će visoki troškovi života i ograničena kupovna moć ostati glavni problem za većinu domaćinstava.

Bosanski.info

Reference: Saopćenje Centralne banke BiH