Ronioci su se spustili 112 metara u vrelo Krušnice i nisu pronašli dno

Vrelo rijeke Krušnice kod Bosanske Krupe krije podzemni sistem čiji kraj ni danas nije poznat: međunarodna speleoronilačka ekspedicija 2008. godine spustila se do 112 metara, a dno nije pronašla. Taj podatak navodi se u dokumentaciji hrvatskog resornog ministarstva iz 2023. godine, u opisu okoliša šireg područja, a na njega je ove sedmice podsjetio portal N1.

Brojku od 112 metara treba čitati kao domet tog istraživanja, a ne kao izmjerenu konačnu dubinu vrela. Ona ne potvrđuje ni da je riječ o najvećoj dubini koja je do danas dosegnuta. Ipak, govori dovoljno o tome koliko je veliki podzemni svijet iz kojeg izvire ova krajiška rijeka.

Pročitajte iMuftija zenički posjetio porodicu Hadžić iz Misurića nakon rođenja devetog djeteta

Kratka rijeka, velika priča

Krušnica je kratka pritoka Une, ali njeno izvorište vodi u mnogo veći podzemni sistem. Vrelo se nalazi nedaleko od Bosanske Krupe, podno naselja Gudavac i Vranjska, okruženo šumovitim padinama i visokim stijenama. Upravo na tom mjestu voda iz podzemlja izbija na površinu i počinje svoj kratki tok prema Uni.

Izdašnost izvorišta jako se mijenja. Prema podacima Unsko-sanskih šuma, u sušnom periodu vrelo daje približno 1,5 kubni metar vode u sekundi, dok se pri visokom vodostaju te količine višestruko povećavaju. U blizini vrela nalazi se i hidrocentrala iz 1905. godine.

Ni dužina rijeke nije jedna brojka. Stariji opis Unsko-sanskih šuma navodi 6,5 kilometara, dok Grad Bosanska Krupa u objavi iz 2024. godine navodi 7,45 kilometara. Vrijednost Krušnice zato se, kako zaključuje N1, ne mjeri jednim podatkom: vrelo, podzemni kanali i veza s Unom čine važan dio prirodnog naslijeđa ovog grada.

Bobijaško oko: jezero koje diše

Na drugoj strani Krajine, podno Grmeča, nalazi se još jedno krajiško kraško čudo. Bobijaško oko na području Lušci Palanke kod Sanskog Mosta u jednom dijelu godine izgleda kao jezerce, a u drugom gotovo kao suha kraška udubina. Kada je vode manje, udubljenje podsjeća na zjenicu oka, po čemu je mjesto i dobilo ime.

Objašnjenje je u pojavi koja se naziva estavela. Prema Hrvatskoj enciklopediji, estavela je otvor u kršu koji, zavisno od hidroloških prilika, djeluje čas kao izvor, čas kao ponor. Kada nivo podzemnih voda naraste, voda izbija na površinu i puni udubinu, a kada opadne, kroz isti sistem otječe nazad u podzemlje.

Zbog toga fotografije Bobijaškog oka snimljene u različitim godišnjim dobima prikazuju potpuno različite prizore istog mjesta. Poslije obilnih padavina udubina se puni vodom, a u sušnijim mjesecima voda se vidljivo povlači. To, upozorava N1, ne znači da je otvor bez vode siguran za ulazak, jer se vodostaj, podloga i pristup mogu brzo promijeniti, pa obilazak treba planirati prema lokalnim uslovima.

I Krušnica i Bobijaško oko pokazuju isto: ono što se vidi na površini samo je mali dio priče koja se odvija duboko u kršu Krajine.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH, N1 BiH (Bobijaško oko)