Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Međunarodni odnosi

Helsinški odbor traži objašnjenje glasanja BiH protiv rezolucije o nacizmu u UN-u

Piše: Urednik3 min čitanja
UN Sarajevo seen from the Historical Museum of Bosnia and Herzegovina
Foto: Niegodzisie / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Helsinški odbor za ljudska prava pozvao je institucije BiH da objasne razloge glasanja protiv rezolucije UN-a o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma.

Helsinški odbor za ljudska prava u Bosni i Hercegovini zatražio je od Predsjedništva BiH, Ministarstva vanjskih poslova i ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije da javno obrazlože zašto je Bosna i Hercegovina 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a glasala protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje podstiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i netoleranciju.

Komitet je, podsjećaju iz Odbora, odobrio taj nacrt, a o njemu će se glasati na plenarnoj sjednici Generalne skupštine UN-a. Ambasador Lagumdžija je glasanje obrazložio usklađivanjem vanjske politike BiH sa stavom Evropske unije, no Helsinški odbor traži precizno pojašnjenje ko je utvrdio stav BiH, da li je Stalna misija dobila instrukcije za glasanje i na osnovu kojih akata je postupala.

Pročitajte iSedinu iz Podorašja stigao račun za struju od 671 KM iako živi od 360 KM

Kontekst i značaj glasanja

Iz Odbora naglašavaju da Bosna i Hercegovina mora samostalno utvrđivati stavove koje usklađuje s Evropskom unijom, kroz vlastite institucije i u skladu s ustavnim nadležnostima. Član V/3 tačke a) i c) Ustava BiH povjerava Predsjedništvu vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama, zbog čega bi bilo neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u UN-u zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure.

Helsinški odbor osuđuje svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma te smatra poražavajućim da je BiH glasala protiv rezolucije usmjerene na suzbijanje takvih pojava, imajući u vidu historijska stradanja stanovnika BiH. Podsjećaju da su stanovnici BiH bili žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti tokom Drugog svjetskog rata, kao i da su etnička mržnja i politike progona u ratu od 1992. do 1995. godine doveli do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja.

Poštovanje prema žrtvama oba rata obavezuje Bosnu i Hercegovinu da se jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine, kako u UN-u, tako i u vlastitoj zemlji. Bez obzira na ishod glasanja, BiH ima obavezu da, u skladu s međunarodnim konvencijama, suzbija rasističku i neonacističku propagandu koja promoviše rasnu mržnju ili nadmoć, kao i podsticanje na rasnu diskriminaciju.

Helsinški odbor podsjeća na član 20. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji zahtijeva zabranu zakonskog zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koja podstiče diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. Od nadležnih institucija u BiH traže da dosljedno provode ove obaveze i, u skladu s preporukama Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, objave podatke o prijavama, istragama, krivičnim gonjenjima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje.

Bosanski.info

Reference: NAP, Avaz, Oslobođenje

Još iz rubrike Vijesti