Okrugli sto u Zenici o ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja kod djece

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizovao je 10. novembra 2026. stručni okrugli sto „Alarmi u razvoju djeteta – od porodilišta do pravovremene podrške“. Skup je bio posvećen ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja, dostupnosti stručne pomoći i boljoj međusektorskoj saradnji u podršci djeci i njihovim porodicama, navodi se u saopćenju INZ-a.

Okrugli sto održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona. Učestvovali su predstavnici zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora te stručnjaci iz oblasti ranog razvoja. Cilj je bio sagledati postojeće kapacitete i iskustva iz prakse te razmotriti kako uspostaviti jasniji put od prvog prepoznavanja odstupanja do stručne procjene i odgovarajućeg tretmana.

Pročitajte iVlada FBiH proširila listu lijekova za rak, ali nema novca za terapiju

Zajednička odgovornost za rani razvoj

Prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, govorio je o razvoju djeteta od rođenja do šeste godine. Istakao je da mozak djeteta do šeste godine dostiže približno 90 posto veličine mozga odrasle osobe, pa su iskustva u porodici, predškolskim ustanovama i svakodnevnom okruženju od izuzetne važnosti. Kao važne faktore razvoja naveo je razgovor s djetetom, čitanje, igru i kvalitetnu interakciju.

Ukazao je i na izazove digitalnog okruženja, odnosno sve češću upotrebu mobilnih telefona i drugih ekrana u najranijem uzrastu. Naglasio je potrebu za odgovornim roditeljskim pristupom i kontrolom sadržaja i vremena pred ekranima. Rani razvoj i rana intervencija, dodao je, nisu odgovornost samo zdravstva, nego zahtijevaju povezivanje zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, predškolskih ustanova i porodice.

Prve tri godine su presudne

Nedim Patković, mr. logopedije i prvi čovjek Centra Sensory, kazao je da su u sistemu već razvijeni određeni centri i kapaciteti za ranu intervenciju, ali da ih treba bolje povezati kako bi djeca što prije dobila odgovarajuću podršku. Posebno je istakao značaj prve tri godine života za razvoj i efikasnost tretmana.

Kao prepreke naveo je vremenska i organizacijska ograničenja roditelja te čestu odsutnost podrške šire porodice, zbog čega se gubi dragocjeno vrijeme. Među sve češćim teškoćama izdvojio je govorno-jezička odstupanja i upozorio na sve veći broj djece koja ne progovaraju u očekivanom vremenu. Rano uključivanje u logopedske, edukacijsko-rehabilitacijske i psihološke tretmane, rekao je, može značajno unaprijediti razvojne ishode, a zahvaljujući neuroplastičnosti mozga u ranom uzrastu djeca mogu postići veće razvojne pomake.

Rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo INZ-a dr. Elma Kuduzović istakla je da je prepoznavanje odstupanja tek prvi korak. Važno je da roditelji znaju kome se mogu obratiti, da su usluge dostupne u lokalnim zajednicama i da vrijeme do procjene i tretmana bude što kraće. „Nije samo važno da sistem prepozna da je djetetu potrebna pomoć, nego da mu tu pomoć i osigura na vrijeme“, poručila je Kuduzović.

Izlaganja i diskusije

U stručnom dijelu govorili su Goran Čerkez („Razvoj djeteta od 0 do 6 godina“), prof. dr. Nino Hasanica („Razvoj djeteta kao javnozdravstveni prioritet“) i Selvedin Kurtalić, dipl. edukator-rehabilitator, o podršci djeci u obrazovnom okruženju. Nedim Patković i Dženana Čolaković, dipl. defektolog, izlagali su o iskustvima u radu s roditeljima i predškolskim ustanovama, a prof. dr. sc. Silva Banović s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli predstavila je akademski aspekt teme.

Održana su dva diskusijska bloka. Prvi se bavio putem djeteta od porodilišta do stručne procjene i tretmana, ulogom porodilišta, pedijatara i patronažnih službi te preprekama u praksi. Drugi je bio posvećen povezivanju resursa za rani rast i razvoj djece u Zeničko-dobojskom kantonu, uključujući javni, privatni i nevladin sektor, te mapiranju stručnih kapaciteta.

Zaključci i preporuke skupa usmjereni su na definiranje zajedničkog puta upućivanja djece i narednih koraka za institucionalno povezivanje, kako bi procjena i stručna podrška bile dostupniji djeci i porodicama.

Bosanski.info

Reference: Saopćenje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica