Mještani oko deponije Smiljevići godinama trpe neugodne mirise i zagađenje

Stanovnici naselja oko sarajevske deponije Smiljevići godinama žive s neugodnim mirisima koji se, kako kažu, najviše osjećaju uvečer i rano ujutro, a KJKP RAD najavljuje puštanje u rad nove plohe od 22.000 kvadratnih metara koja bi trebala biti dovoljna za odlaganje otpada u naredne tri godine, javlja N1 BiH.

Prema dostupnim podacima, na Smiljevićima je prošle godine odloženo više od 190 hiljada tona otpada, što je gotovo 10 hiljada tona više nego godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da se bez ozbiljnijeg izdvajanja i reciklaže kapaciteti deponije pune sve brže.

Pročitajte iBez vode danas može ostati 25 sarajevskih ulica, ViK popravlja kvarove do poslijepodneva

„Ne može se izaći vani“

Mirnes Smajlović, jedan od mještana, kaže da je smrad prisutan tokom cijele godine, a da je ljeti najgore. Zimi je, prema njegovim riječima, nešto blaže, ali mirisa uvijek ima. Komšinica Fatima Kunić opisuje večeri u kojima se, kako kaže, ne može boraviti napolju i u kojima niko ne bi raširio veš ispred kuće. Fatima Kadić navodi da ih deponija „guši“ godinama, posebno od poslijeratnog perioda, i da je najteže oko 20 sati te u ranim jutarnjim satima.

Mještani nisu zabrinuti samo zbog mirisa. Smajlović upozorava da se deponijske vode slijevaju u Lepenički potok, koji silazi sa Žuča i protiče kroz velika naselja Smiljeviće i Zabrđe. Kako tvrdi, nekadašnja velika udolina na tom prostoru danas je potpuno zatrpana i izravnata, a od jednog objekta na deponiji vidi se još samo krov.

Deponija je na ovom prostoru postojala i prije nego što je izgrađen dio stambenih objekata u okolini. Ipak, stanovnici ističu da im to ne olakšava svakodnevicu.

Nova ploha nije dugoročno rješenje

Portparol KJKP RAD Mirza Ramić rekao je da će u narednom periodu biti pripremljena i puštena u rad nova ploha od 22.000 kvadratnih metara, koja bi, prema procjenama preduzeća, od trenutka otvaranja sigurno mogla primati otpad tri godine. Iz RAD-a navode i da je količina otpada manja nego prije petnaestak godina, ali da je proširenje prostora za odlaganje ipak neophodno.

Ramić je dodao da preduzeće s lokalnim zajednicama radi na boljem načinu prikupljanja otpada, između ostalog podjelom kanti individualnim domaćinstvima, kako bi se reciklažne sirovine odvajale od miješanog komunalnog otpada već na kućnom pragu. Odvojene sirovine odlaze na sortirnicu, gdje se dalje razvrstavaju i šalju na ponovnu preradu.

Stručnjakinja za zaštitu okoliša Sendžana Muslić upozorava da se odlaganjem svih vrsta otpada skraćuje životni vijek same deponije. Prema njenim riječima, u BiH se otpad i dalje posmatra samo kroz odlaganje, dok ga Evropska unija koristi kao resurs. Ključ je, smatra, u izgradnji sortirnica i sistema selektivnog prikupljanja koji mogu donijeti dugoročne pomake.

Za ljude koji žive uz deponiju ni nova ploha ni reciklaža neće odmah promijeniti mnogo. O izmještanju deponije zasad nema govora, pa će neugodni mirisi, barem još neko vrijeme, ostati dio njihove svakodnevice.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH