Kako prepoznati moždani udar: prvi znakovi, test FAST i šta raditi dok čekate hitnu pomoć

Moždani udar ne boli uvijek i ne izgleda uvijek dramatično. Često počne tiho: ugao usana se spusti, ruka „ne sluša“, riječi zvuče kao da je čovjek pospan ili pijan. Upravo zato se znakovi lako previde, a vrijeme koje se izgubi na čekanje da „prođe samo“ može odlučiti o tome hoće li se osoba oporaviti ili ostati s trajnim posljedicama.

Ovaj tekst nije zamjena za ljekara. Njegova svrha je jednostavna: da svako u kući, od unuka do djeda, zna prepoznati moždani udar i odmah pozvati pomoć.

Pročitajte iEnergetska pića povećavaju rizik od srčanog zastoja i infarkta kod mladih osoba

Šta je moždani udar

Moždani udar nastaje kada dio mozga ostane bez krvi. Najčešće se to desi jer ugrušak začepi krvni sud (ishemijski moždani udar), a rjeđe jer krvni sud pukne i dođe do krvarenja u mozgu (hemoragijski moždani udar). U oba slučaja moždane ćelije počinju odumirati vrlo brzo, zbog čega ljekari kažu da je kod moždanog udara „vrijeme mozak“.

Prema podacima Svjetske organizacije za moždani udar (World Stroke Organization), broj novih moždanih udara u svijetu povećan je za 70 posto između 1990. i 2021. godine, a broj smrti za 44 posto. Moždani udar nije bolest samo starijih: može pogoditi i mlađe ljude, posebno one s visokim pritiskom, šećernom bolešću ili koji puše.

Test FAST: lice, ruke, govor, vrijeme

U svijetu se koristi jednostavan test FAST (engleski: Face, Arms, Speech, Time). Na našem jeziku najlakše ga je zapamtiti ovako:

• Lice: zamolite osobu da se nasmije. Ako se jedna strana lica ili ugao usana spusti, ili se osmijeh ne može napraviti s jedne strane, to je upozoravajući znak.
• Ruke: zamolite je da podigne obje ruke i zadrži ih ispred sebe. Ako jedna ruka padne, slaba je ili utrnula, to je znak.
• Govor: zamolite je da ponovi jednostavnu rečenicu. Ako su riječi nejasne, „mljackave“, pogrešne ili osoba djeluje zbunjeno, to je znak.
• Vrijeme: ako primijetite i samo jedan od ovih znakova, odmah zovite hitnu pomoć. Ne čekajte da vidite hoće li proći.

Drugi znakovi koji se ne smiju zanemariti

Moždani udar se ne pokazuje uvijek kroz lice, ruke i govor. Britanska zdravstvena služba NHS navodi i ove simptome, koji se obično jave naglo:

• slabost ili utrnulost cijele jedne strane tijela, uključujući nogu;
• zamagljen vid ili gubitak vida na jedno ili oba oka;
• teškoće u pronalaženju riječi ili razumijevanju onoga što drugi govore;
• iznenadna zbunjenost i gubitak pamćenja;
• vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili padanje;
• nagla i vrlo jaka glavobolja;
• mučnina ili povraćanje uz neke od gornjih znakova.

Ključna riječ je naglo. Glavobolja koja traje danima obično nije znak moždanog udara, ali „najjača glavobolja u životu“ koja dođe kao grom iz vedra neba jeste razlog za hitnu pomoć.

Kome i kada zvati

U Bosni i Hercegovini broj hitne medicinske pomoći je 124. Ako se nalazite u nekoj od zemalja Evropske unije, jedinstveni broj za hitne slučajeve je 112. Dobro je da svi u porodici, pogotovo stariji roditelji koji žive sami, imaju taj broj zapisan na vidnom mjestu, recimo na frižideru, i memorisan u telefonu.

Kada pozovete, recite jasno:

• da sumnjate na moždani udar;
• koje znakove vidite (npr. „spustio mu se ugao usana i ne može podići desnu ruku“);
• kada je osoba posljednji put bila potpuno dobro – ovo je jedan od najvažnijih podataka za ljekare;
• tačnu adresu i kako najlakše doći do kuće ili stana.

Šta raditi dok čekate hitnu pomoć

Australijska fondacija za moždani udar (Stroke Foundation) savjetuje sljedeće:

1. Ako je osoba pri svijesti, polegnite je na bok s glavom blago podignutom i poduprtom.
2. Olabavite usku odjeću, kragnu ili kaiš koji otežavaju disanje.
3. Ako je jedna ruka ili noga slaba, pridržavajte je i ne vucite osobu za nju.
4. Ako je osoba bez svijesti, provjerite diše li i postavite je na bok.
5. Ako ne diše, započnite oživljavanje i slijedite upute dispečera na telefonu.
6. Ostanite uz osobu, smirujte je i ne ostavljajte je samu.

Šta NIKAKO ne raditi

• Ne dajite hranu ni piće. Moždani udar često oštećuje gutanje, pa se osoba može zagrcnuti.
• Ne dajite nikakve lijekove, ni aspirin. Dio moždanih udara nastaje zbog krvarenja, a aspirin to krvarenje može pogoršati. Samo ljekar, nakon snimanja mozga, može znati o kojoj vrsti udara se radi.
• Ne vozite sami osobu u bolnicu ako možete dobiti hitnu pomoć, i nikako ne dozvolite da oboljeli sam sjedne za volan.
• Ne čekajte jutro „da se naspava“ i ne zovite prvo rodbinu da se dogovarate. Prvo hitna, onda svi ostali.

Zašto su minute toliko važne

Kod najčešćeg, ishemijskog moždanog udara, postoje lijekovi koji rastvaraju ugrušak. Prema NHS-u, takav lijek (alteplaza) djeluje najbolje ako se da što prije, a u pravilu unutar 4,5 sata od početka simptoma. Postoji i zahvat kojim se ugrušak mehanički uklanja iz krvnog suda (trombektomija), a i on je najuspješniji što ranije počne. Ako ne znamo kada su simptomi počeli, ljekari ne mogu uvijek primijeniti ove terapije. Zato je zapamćeno vrijeme ponekad jednako važno kao i sam poziv.

„Mali moždani udar“ koji je prošao – i dalje je hitno

Ponekad znakovi traju samo nekoliko minuta i nestanu. To se naziva prolazni ishemijski napad (TIA) ili, u narodu, „mali moždani udar“. Mnogi tada odahnu i nastave dan. NHS jasno upozorava: ako je osoba imala znakove moždanog udara u posljednja 24 sata, potrebna je hitna pomoć čak i ako su znakovi prestali. Prolazni napad je često upozorenje da bi mogao uslijediti pravi moždani udar.

Kako smanjiti rizik

Prema Svjetskoj organizaciji za moždani udar, takozvani metabolički faktori rizika (visok krvni pritisak, povišen šećer, masnoće u krvi, prekomjerna težina) povezani su sa oko 69 posto svih moždanih udara. To znači da se na veliki dio rizika može uticati. U dogovoru sa svojim porodičnim ljekarom:

• redovno mjerite krvni pritisak, i kod kuće i na kontrolama;
• ako imate propisanu terapiju za pritisak, šećer ili srčani ritam, uzimajte je redovno i ne prekidajte je na svoju ruku;
• prestanite pušiti i smanjite alkohol;
• krećite se svaki dan, makar polusatnom šetnjom;
• jedite manje soli, a više povrća, voća i cjelovitih žitarica;
• javite se ljekaru ako osjećate nepravilno lupanje srca, jer neki poremećaji ritma povećavaju rizik od ugrušaka.

Česta pitanja

Može li moždani udar dobiti mlada osoba?

Može. Iako je češći kod starijih, moždani udar se dešava i ljudima u tridesetim i četrdesetim godinama, pa znakove nikada ne treba otpisati zbog godina.

Da li je bolje odmah ga odvesti autom, brže je?

Hitna ekipa već na putu procjenjuje stanje, može pružiti pomoć i najaviti pacijenta bolnici. Zato NHS savjetuje da se ne ide samostalno u bolnicu, nego da se pozove hitna pomoć.

Šta ako nisam siguran da je moždani udar?

Pozovite 124 i opišite šta vidite. Bolje je da ljekari isključe moždani udar nego da se izgube sati.

Zapamtite: lice, ruke, govor – i odmah 124. Pošaljite ovaj tekst roditeljima i porodici. Možda baš oni jednog dana budu ti koji će prvi primijetiti znakove.

Bosanski.info

Reference: NHS – Stroke: Act FAST, NHS – Stroke treatment, Stroke Foundation – What to do while you wait for an ambulance, World Stroke Organization: Global Stroke Fact Sheet 2025, RSE – Brojevi za hitne slučajeve u BiH