Briga o zdravlju srca ne smije početi tek sa starijom dobi, naglašavaju stručnjaci. Kardiolozi preporučuju usvajanje zdravih navika već u tridesetim i četrdesetim godinama, ali istovremeno ističu da promjene mogu donijeti koristi u bilo kojem životnom periodu.
Dugotrajno sjedenje predstavlja jedan od najvećih izazova za zdravlje srca, a čak i fizički aktivne osobe mogu provoditi previše vremena u pasivnom položaju. Ovaj način života može dovesti do debljanja, smanjene cirkulacije i povećanog krvnog pritiska, što sve povećava rizik od srčanih oboljenja.
Kao rješenje ne preporučuju se samo intenzivne vježbe. Šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili rad u vrtu su jednostavni, ali efikasni načini da se tijelo aktivira. Osobama koje rade u uredima savjetuje se da uzimaju kratke pauze, istežu se i ustaju tokom telefonskih razgovora.
Pored fizičke aktivnosti, važno je obratiti pažnju i na druge navike poput pušenja, konzumiranja hrane bogate solju i zasićenim mastima te na hronični stres, koji može ozbiljno negativno uticati na srčano zdravlje.
Stručnjaci također naglašavaju važnost redovnih ljekarskih pregleda, jer pravovremeno otkrivanje problema poput povišenog krvnog pritiska i holesterola može pomoći u sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Zdravlje srca zavisi od niza svakodnevnih odluka, a i nekoliko kratkih šetnji dnevno može predstavljati dobar početak prema aktivnijem i zdravijem životu.
Bosanski.info
