Fonio, drevna žitarica sitnog zrna iz zapadne Afrike, sve više osvaja kulinarsku scenu izvan svog tradicionalnog uzgoja. Ova žitarica, poznata po svom zemljastom i orašastom okusu, može se pripremati na različite načine, od kaše za doručak do priloga umjesto riže, a njegovo brašno se koristi u raznim pekarskim proizvodima. Interes za fonio raste zajedno sa sve većim zanimanjem za manje poznate kulture koje nude bogatu povijest i nutritivne prednosti.
Fonio se dobro uklapa u mnoge kulinarske kombinacije, jer upija okuse povrća i juha. Idealno se slaže s rajčicom, patlidžanom i lisnatim povrćem, a može poslužiti kao zamjena za tjesteninu, rižu ili kruh uz mesna jela i ribu. Također se može dodati supama i salatama, a što se tiče pripreme, potrebno je samo pet minuta kuhanja s omjerom dvije mjere vode na jednu mjeru fonija. Skuhana zrna se preporučuju da se razrahljuju kako bi postigla laganu teksturu.
Osim što je ukusna, ova žitarica je i izvor hranjivih tvari. Fonio je prirodno bez glutena, s niskim glikemijskim indeksom, bogat je vlaknima i osigurava esencijalne vitamine B grupe, kao i minerale poput kalcija, željeza, cinka i magnezija. Također sadrži proteine i važne aminokiseline, poput metionina i cisteina, koje podržavaju sintezu proteina i zdravlje tkiva.
Fonio se uzgaja u nepovoljnim uslovima, podnosi sušu i uspijeva u siromašnom, pjeskovitom zemljištu. Postoji dvije glavne vrste: bijeli fonio (Digitaria exilis) i crni fonio (Digitaria iburua), oba prepoznatljiva po sitnim zrnicama. Ova žitarica se brzo sazrijeva, a posebno bijeli fonio, kojemu treba između 60 i 75 dana do punog zrenja, što ga čini korisnim tijekom perioda oskudice hrane.
Iako fonio još uvijek nije široko poznat izvan zapadne Afrike, dobio je priznanje na tržištu Evropske unije. U decembru 2018. godine, Evropska komisija je odobrila prodaju oljuštenih zrna bijelog fonija kao nove hrane, što predstavlja važan korak prema njegovoj integraciji na evropska tržišta.
Bosanski.info
