Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Demografija

UN-ove projekcije pokazuju da BiH do 2054. može izgubiti gotovo četvrtinu stanovnika

Piše: Urednik3 min čitanja
Sarajevo Panorama 2022
Foto: User:Felky / Wikimedia Commons, CC BY 4.0

Prema srednjem scenariju UN-a, broj stanovnika BiH mogao bi za tri decenije pasti sa 3,18 na 2,36 miliona – najveći procentualni pad u regiji.

Bosna i Hercegovina bi do 2054. godine mogla ostati bez oko 821.000 stanovnika, pokazuju demografske projekcije Ujedinjenih nacija iz 2024. godine, o kojima je pisao austrijski portal KOSMO, a prenio Dnevni avaz. Prema srednjem scenariju UN-a, broj stanovnika BiH pao bi sa 3,18 miliona na 2,36 miliona, što je smanjenje od 25,9 posto – gotovo svaki četvrti stanovnik.

To je procentualno najveći pad među tri susjedne države. Srbija bi u istom periodu mogla pasti sa 6,76 na 5,39 miliona stanovnika (minus 20,3 posto), a Hrvatska sa 3,89 na 3,14 miliona (minus 19,2 posto). Tri zemlje zajedno do 2054. godine imale bi oko 2,94 miliona stanovnika manje nego 2024. godine.

Pročitajte iZenica ponovo raspisala tender od 14 miliona KM za izgradnju aquaparka u Crkvicama

Više od 11.000 umrlih nego rođenih samo u 2025.

Da pad nije samo daleka projekcija, pokazuju podaci za 2025. godinu. U BiH je rođeno 24.105 djece, a umrlo je 35.801 osoba, što znači prirodni pad od 11.696 stanovnika u jednoj godini – otprilike kao da nestane cijeli manji grad. U Srbiji je prirodni pad iznosio 35.764, a u Hrvatskoj 17.528 osoba.

Primjer Hrvatske pokazuje koliko migracije mogu promijeniti sliku. Iako je tamo 2025. umrlo oko 17.500 ljudi više nego što je rođeno, u zemlju se doselilo 56.665, a odselilo 37.485 osoba. Pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba bio je veći od prirodnog pada, pa je ukupan broj stanovnika mogao blago porasti. Za BiH i Srbiju zato je sve važnije pitanje mogu li povratak dijaspore i dolazak stranih radnika ublažiti ove trendove.

Šta to znači za građane i dijasporu

Svjetska banka upozorila je u aprilu 2026. godine da stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego u gotovo svim drugim dijelovima Evrope. U narednoj deceniji najmanje svaki peti stanovnik regije mogao bi biti stariji od 65 godina. U praksi to znači manje radnika, a više potrebe za ljekarima, njegom starijih i socijalnim uslugama.

Posebno su pogođene manje sredine, gdje manjak djece već dovodi u pitanje opstanak školskih odjeljenja, a odlazak mladih porodica smanjuje promet trgovina i prihode općina. Stariji stanovnici koji ostaju i dalje trebaju ambulante, javni prijevoz i druge usluge, koje je sve teže održavati.

Za porodice u dijaspori koje u BiH imaju kuće, stanove i zemljište otvara se i pitanje šta će biti s tom imovinom kada stariji članovi porodice umru, a djeca i unuci nastave živjeti u inostranstvu. U općinama s velikim odlaskom stanovništva moglo bi biti sve više kuća koje se koriste samo ljeti ili ostaju prazne, a kupce i podstanare sve je teže naći. Cijene će, ipak, zavisiti od lokacije – veći gradovi, turistička mjesta i razvijenija područja imaju drugačiju perspektivu od udaljenih sela.

Važno je napomenuti da su ovo procjene, a ne konačne brojke. Posljednji popis stanovništva u BiH održan je 2013. godine, pa se procjene različitih institucija o stvarnom broju stanovnika danas znatno razlikuju. Projekcije UN-a zasnivaju se na pretpostavkama o natalitetu, smrtnosti i migracijama – a upravo na te faktore, od zapošljavanja i zadržavanja mladih do povratka dijaspore, mogu utjecati odluke koje se donose u narednim godinama.

Bosanski.info

Reference: Avaz

Još iz rubrike Vijesti