Hrvatska uvodi obavezu otkrivanja plata radnicima prije razgovora za posao

Radnici u Hrvatskoj, među kojima su hiljade državljana Bosne i Hercegovine, mogli bi platu za posao saznati još prije razgovora s poslodavcem i tražiti podatke o prosječnim platama kolega na istim ili sličnim poslovima. To predviđaju izmjene hrvatskog Zakona o radu, koje je početkom ove sedmice predstavio ministar rada Alen Ružić, a javna rasprava o njima traje do 2. decembra 2026. godine, javlja Klix.ba.

Hrvatska time u svoje zakonodavstvo prenosi evropsku direktivu o transparentnosti plata, za šta je rok istekao 7. juna ove godine.

Pročitajte iElektroprivreda BiH firmama nudi 29 posto skuplju struju, poskupljenje bi moglo stići i do građana

Bh. državljani prvi po broju radnih dozvola

Promjene se direktno tiču velikog broja ljudi iz BiH. Prema podacima hrvatskog MUP-a, Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2026. godine državljanima Bosne i Hercegovine izdala 22.565 dozvola za boravak i rad. To je oko 3.200 manje nego godinu ranije, ali je BiH i dalje prva na listi država čiji građani dobijaju radne dozvole u susjednoj zemlji.

Iako se direktiva EU ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu, koja nije članica Unije, nova pravila će se na radnike iz BiH zaposlene u Hrvatskoj primjenjivati jednako kao i na sve ostale, kada zakon bude usvojen.

Šta se tačno mijenja

Anita Zirdum iz hrvatske Uprave za rad i zaštitu na radu pojasnila je da će svaki kandidat za posao, prije razgovora ili na samom razgovoru, morati dobiti podatak o početnoj plati ili rasponu plate za to radno mjesto. Poslodavac ga više neće smjeti pitati koliku je platu imao na prethodnom poslu.

Zaposleni će moći tražiti podatke o svojoj plati i o prosječnim platama kolega na istim ili sličnim poslovima, i to odvojeno za muškarce i žene. Zbog toga će poslodavci morati odrediti platne razrede za svako radno mjesto. Ako traženi podatak ne dostave, mogu biti prekršajno kažnjeni.

To ipak ne znači da će radnici znati tačnu platu svakog kolege. Prema riječima Zirdum, cilj je transparentnost za radnika, a ne otkrivanje pojedinačnih plata.

Odredbe u ugovorima o radu kojima se radnicima zabranjuje da govore o svojoj plati postat će ništavne, pa postojeće ugovore neće trebati mijenjati. Uvodi se i Nacionalni sistem transparentnosti plata, koji bi trebala uspostaviti Finansijska agencija (FINA), a preko kojeg će veći poslodavci izvještavati o razlici u platama muškaraca i žena. Za prilagodbu je predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Duži rok za neiskorišteni godišnji odmor

Izmjene donose i promjene kod godišnjeg odmora. Opće pravilo ostaje isto: neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine koristi se do 30. juna. Ipak, radnici koji ga do tada nisu mogli iskoristiti zbog bolesti, roditeljskih prava ili drugih opravdanih razloga moći će to učiniti do 31. decembra.

Ako ni do kraja godine ne mogu iskoristiti odmor zbog bolesti, rok se produžava za još tri mjeseca, u skladu s presudama Suda Evropske unije.

Bosanski.info

Reference: Klix.ba