Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Ko je zaista Badnjević

Almir Badnjević na Stanford–Elsevierovoj listi naučnika sa 23 posto autocitata

Piše: Urednik3 min čitanja
Almir Badnjević
Foto: AdSof1110 / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Dan nakon što mu je Agencija za bankarstvo FBiH ukinula saglasnost za Nadzorni odbor Privredne banke, Almir Badnjević postao je predsjednik IASABIH-a. Podaci sa svjetske liste naučnika pokazuju drugačiju sliku od one koju predstavlja javnosti.

Almir Badnjević, koji u svojoj biografiji i saopćenjima za medije ističe da se ubraja „među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu“, na najnovijoj Stanford–Elsevierovoj listi naučnika zauzima 345.243. mjesto, a 23 posto njegovih citata otpada na autocitate, objavio je u subotu, 7. novembra, portal Istraga.ba. Tekst je objavljen dan nakon što je Badnjević izabran za predsjednika Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IASABIH).

Od Nadzornog odbora banke do čela akademije

Prema pisanju Istrage, izbor je uslijedio samo dan nakon što je Agencija za bankarstvo Federacije BiH ukinula saglasnost za njegovo imenovanje u Nadzorni odbor Privredne banke Sarajevo. Regulator je, kako se navodi, utvrdio da je Badnjević u više navrata prekršio zakonske odredbe o sprečavanju sukoba interesa i zaštiti interesa banke.

Pročitajte iDržavljani BiH mogu dobiti vizu za Saudijsku Arabiju online ili na granici

Badnjević je na čelo IASABIH-a došao nakon smrti osnivača i dosadašnjeg predsjednika Akademije, akademika Asima Kurjaka. Odluka je donesena na vanrednoj elektronskoj sjednici Skupštine 6. novembra. Akademija je osnovana u maju 2021. godine, a njena zvanična web stranica, prema navodima portala, najvećim je dijelom još „u pripremi“, bez konkretnih podataka o projektima, istraživanjima i publikacijama.

Šta zaista pokazuje lista „dva posto“

Istraga ne osporava da se Badnjević nalazi na Stanford–Elsevierovoj listi, ali ukazuje na način na koji to predstavlja javnosti. Riječ je o bazi koju objavljuje Elsevier, po metodologiji istraživača sa Univerziteta Stanford, a na osnovu podataka iz baze Scopus. Naučnik ulazi na listu ako je među 100.000 najboljih po kompozitnom rezultatu na svijetu ili ako pripada gornjih dva posto unutar svoje uže naučne podoblasti – a to su dva potpuno različita kriterija.

Prema izdanju iz oktobra 2026. godine, Badnjević je na listi koja mjeri utjecaj tokom cijele karijere 345.243. u svijetu. U svojoj podoblasti, biomedicinskom inženjerstvu, zauzima 1.552. mjesto od 74.543 istraživača, što je približno 2,08 posto. To, ističe portal, nije isto što i biti među dva posto najcitiranijih naučnika u cijelom svijetu.

Njegovi radovi imaju ukupno 2.868 citata, a bez autocitata 2.206. Razlika od 662 citata čini 23,08 posto ukupnog broja. Kada se autocitati isključe, Badnjević na svjetskoj listi pada sa 298.305. na 345.243. mjesto. Istraga napominje da autocitati sami po sebi nisu dokaz nepravilnosti, ali da njihovo isključivanje daje objektivniju sliku o tome koliko druge istraživače zanima nečiji rad.

Portal je provjerio i tvrdnju o „više od 200 naučnih i stručnih publikacija“. Scopus na njegovom profilu bilježi 152 dokumenta, OpenAlex 179, a CV na stranici Univerziteta Warwick 112 bibliografskih stavki, uglavnom do 2021. godine. Kao primjer se navodi januar 2023. godine, kada je u časopisu Technology and Health Care objavljeno devet njegovih radova o testiranju medicinskih uređaja, svi u tematskoj cjelini u kojoj je on bio gostujući urednik i svi klasificirani kao tehničke napomene, a ne kao originalni istraživački članci.

Bosanski.info

Reference: Istraga.ba

Još iz rubrike Vijesti