Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Arhivska građa

Arhiv Federacije digitalizuje 37.550 dokumenata IDC-a o ratnim zločinima u BiH

Piše: Urednik2 min čitanja
Direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija i direktor IDC-a Mirsad Tokača sa saradnicima u arhivi IDC-a
Sastanak predstavnika Arhiva Federacije i IDC-a u prostorijama IDC-a u Sarajevu (Foto: Preporod.info)

Izjave svjedoka, foto, audio i video zapisi koje je IDC Mirsada Tokače prikupljao tri decenije prelaze pod zaštitu Arhiva Federacije.

Arhiv Federacije BiH započeo je digitalizaciju arhivske građe Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva, koja obuhvata više od 37.550 dokumenata o genocidu, ratnim zločinima i kršenju ljudskih prava tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je 19. novembra iz Arhiva Federacije.

Tim povodom direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija sa saradnicima sastao se u prostorijama IDC-a s njegovim direktorom Mirsadom Tokačom. Razgovarali su o provođenju ranije potpisanog ugovora o digitalizaciji, zaštiti i preuzimanju građe, kao i o narednim koracima za njeno trajno čuvanje i stručno korištenje.

Pročitajte iTuristički voz sa 420 putnika iz Praga stigao u Bihać bez prethodnog znanja putnika

Šta sadrži građa IDC-a

Zbirka koju je IDC prikupljao tri decenije sadrži izjave svjedoka ratnih zločina, dokumentaciju državnih institucija, naučnih i nevladinih organizacija, te obimnu foto, audio i video dokumentaciju. Prema navodima Arhiva, riječ je o izuzetno važnom izvoru za proučavanje ratnih događaja, zločina i stradanja u BiH.

IDC je nezavisna, neprofitna nevladina organizacija koja prikuplja i dokumentuje činjenice o ratnim zločinima bez obzira na etničku, vjersku, socijalnu ili rasnu pripadnost žrtava. Arhiv Federacije zahvalio se Tokači na tridesetogodišnjem radu i na spremnosti da dokumentaciju povjeri javnoj arhivskoj ustanovi.

Dogovoreno je i da multimedijalni prostor IDC-a postane istureno odjeljenje Arhiva Federacije. Osim arhivske i bibliotečke namjene, u njemu su planirana predavanja, radionice i prezentacije za učenike, studente, doktorante i istraživače koji se bave genocidom, savremenom historijom BiH, međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima.

Zašto je ovo važno

Dokumentacija nevladinih organizacija često zavisi od finansija i ljudi koji je vode, pa je prelazak u javnu arhivsku ustanovu garancija da svjedočanstva neće biti izgubljena, oštećena ili razasuta. Digitalna kopija štiti originale od propadanja, a sistemska obrada omogućava da se dokumenti lakše pretražuju.

Za porodice žrtava, historičare i pravnike to znači da će izjave i dokazi o zločinima ostati sačuvani i kada više ne bude živih svjedoka, u vremenu kada se presude i utvrđene činjenice o ratu u BiH i dalje osporavaju. Za učenike i studente, uključujući one u dijaspori, otvara se mogućnost rada s primarnim izvorima.

Kako je navedeno, nakon digitalizacije, tehničke i arhivističke obrade te valorizacije, građa će u skladu s propisima i stručnim standardima biti dostupna istraživačima i naučnicima. Rok za završetak posla nije naveden.

Bosanski.info

Reference: Saopćenje Arhiva Federacije

Još iz rubrike Vijesti