Arhiv Federacije digitalizuje 37.550 dokumenata IDC-a o ratnim zločinima u BiH

Izjave svjedoka, foto, audio i video zapisi koje je IDC Mirsada Tokače prikupljao tri decenije prelaze pod zaštitu Arhiva Federacije.
Arhiv Federacije BiH započeo je digitalizaciju arhivske građe Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva, koja obuhvata više od 37.550 dokumenata o genocidu, ratnim zločinima i kršenju ljudskih prava tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je 19. novembra iz Arhiva Federacije.
Tim povodom direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija sa saradnicima sastao se u prostorijama IDC-a s njegovim direktorom Mirsadom Tokačom. Razgovarali su o provođenju ranije potpisanog ugovora o digitalizaciji, zaštiti i preuzimanju građe, kao i o narednim koracima za njeno trajno čuvanje i stručno korištenje.
Pročitajte iTuristički voz sa 420 putnika iz Praga stigao u Bihać bez prethodnog znanja putnika
Šta sadrži građa IDC-a
Zbirka koju je IDC prikupljao tri decenije sadrži izjave svjedoka ratnih zločina, dokumentaciju državnih institucija, naučnih i nevladinih organizacija, te obimnu foto, audio i video dokumentaciju. Prema navodima Arhiva, riječ je o izuzetno važnom izvoru za proučavanje ratnih događaja, zločina i stradanja u BiH.
IDC je nezavisna, neprofitna nevladina organizacija koja prikuplja i dokumentuje činjenice o ratnim zločinima bez obzira na etničku, vjersku, socijalnu ili rasnu pripadnost žrtava. Arhiv Federacije zahvalio se Tokači na tridesetogodišnjem radu i na spremnosti da dokumentaciju povjeri javnoj arhivskoj ustanovi.
Dogovoreno je i da multimedijalni prostor IDC-a postane istureno odjeljenje Arhiva Federacije. Osim arhivske i bibliotečke namjene, u njemu su planirana predavanja, radionice i prezentacije za učenike, studente, doktorante i istraživače koji se bave genocidom, savremenom historijom BiH, međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima.
Zašto je ovo važno
Dokumentacija nevladinih organizacija često zavisi od finansija i ljudi koji je vode, pa je prelazak u javnu arhivsku ustanovu garancija da svjedočanstva neće biti izgubljena, oštećena ili razasuta. Digitalna kopija štiti originale od propadanja, a sistemska obrada omogućava da se dokumenti lakše pretražuju.
Za porodice žrtava, historičare i pravnike to znači da će izjave i dokazi o zločinima ostati sačuvani i kada više ne bude živih svjedoka, u vremenu kada se presude i utvrđene činjenice o ratu u BiH i dalje osporavaju. Za učenike i studente, uključujući one u dijaspori, otvara se mogućnost rada s primarnim izvorima.
Kako je navedeno, nakon digitalizacije, tehničke i arhivističke obrade te valorizacije, građa će u skladu s propisima i stručnim standardima biti dostupna istraživačima i naučnicima. Rok za završetak posla nije naveden.
Bosanski.info
Reference: Saopćenje Arhiva Federacije
Još iz rubrike Vijesti

Most na Bistrici kod Foče otvoren za vozila do 30 tona umjesto 3,5 tone


Planska isključenja struje u 14 općina BiH zbog radova na mreži

Film o rušenju 614 džamija u BiH tokom rata dostupan na YouTubeu



