Supružnici Dorić iz Njemačke finansiraju obnovu stare munare u Rudom porušene 1992. godine

Kamen temeljac za obnovu munare u Starom Rudom bit će položen 21. novembra, uz obilježavanje 130 godina od Velikog povodnja na Limu.
Supružnici Ćamil i hadži Enisa Dorić, porijeklom iz Rudog, koji su decenije radnog vijeka proveli u Njemačkoj, finansirat će obnovu stare munare u Starom Rudom, porušene 1992. godine. Kamen temeljac bit će položen u subotu, 21. novembra, u okviru obilježavanja 130 godina od Velikog povodnja, a sredstva za obnovu već su uplatili Medžlisu Islamske zajednice Rudo, objavio je Preporod.info.
Program obilježavanja počinje 21. novembra u 10.30 sati u haremu džamije Mustafa-paše Sokolovića u Rudom. Organizatori su Muftijstvo goraždansko, Medžlis Islamske zajednice Rudo i Općina Rudo, a manifestacija se održava pod motom „Sjećanje na prošlost – obnova naslijeđa – pogled u budućnost“.
Pročitajte iSlovenija uvodi mjerenje prosječne brzine na četiri dionice autoceste, kazne do 1.200 eura
Uz polaganje kamena temeljca, bit će otvorena tematska izložba arhivskih fotografija i historijskih dokumenata „Veliki povodanj 1896. – Rudo u zagrljaju Lima“, a predviđeni su i historijski osvrt te prigodan vjerski i kulturni program. Organizatori su pozvali građane da prisustvuju.
Munara koja je preživjela poplavu, ali ne i rat
Veliki povodanj iz 1896. godine ostavio je dubok trag u historiji Rudog. Rijeka Lim tada je poplavila staru varoš i nosila drvene kuće i hambare sa žitom. Stara munara preživjela je tu prirodnu katastrofu, ali je porušena 1992. godine, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Prije rata bila je pod zaštitom države kao spomenik kulture.
Ćamil Dorić odrastao je u selu Dorići pored Lima i, kako je ispričao gostujući u programu Radija BIR, četiri godine je pored stare munare išao u školu, a kasnije istim putem odlazio na posao. Prenio je i predanje starijih mještana prema kojem je munara pronađena među topolama, nakon čega je sultan iz Istanbula naredio izgradnju varošice i oslobodio njene stanovnike poreza i vojne obaveze.
Enisa Dorić, rođena 1952. godine u Sjeverinu, sjeća se da se stara munara nekada vidjela iz Novog Rudog i da je bila jedan od simbola kraja. Posebno ju je, kaže, pogodilo kada je nakon rata zatekla porušene džamije.
Ušteđevina iz Njemačke uložena u trajno dobro
Supružnici Dorić i ranije su pomagali rodni kraj. Ćamil Dorić bio je među vakifima koji su podržali poslijeratnu obnovu džamije Mehmed-paše Sokolovića u Sokolovićima, a zajedno su uvakufili naslijeđeno zemljište u Sjeverinu za izgradnju mekteba.
Odluku o munari, kažu, donijeli su zajedno, želeći dio ušteđevine usmjeriti u nešto što će ostati iza njih.
„Željeli smo da negdje napravimo neki hajr. Onda smo supruga i ja došli do zaključka da obnovimo ovu munaru koja je bila“, kazao je Ćamil Dorić, dodajući da munara nedostaje svim Ruđanima i da je važno obnoviti je na mjestu na kojem je bila. Istakao je i da se sjećanje na stradanje Bošnjaka mora prenositi mlađim generacijama: „Moramo istinu pričati, ne smijemo lagati.“
Enisa Dorić izrazila je nadu da će obnovljenu munaru vidjeti za svog života, a raseljenima je poručila da ne zaborave rodni kraj, da obilaze imanja i dovode djecu kako bi upoznala porodične korijene.
Priča porodice Dorić jedna je od mnogih u kojima naši ljudi iz dijaspore novac zarađen u inostranstvu ulažu u obnovu džamija, mekteba i naslijeđa u mjestima iz kojih su protjerani ili odselili – često upravo tamo gdje je povratak najteži.
Bosanski.info
Reference: Preporod.info
Još iz rubrike Dijaspora


Dijaspora u 2025. poslala rekordnih 4,46 milijardi KM u BiH


Wizz Air povećava broj letova iz Tuzle na 39 sedmično tokom praznika



