Spremnost građana BiH da brane zemlju pala sa 55 na 40 posto

Viralna mapa koja BiH stavlja u evropski vrh prikazuje podatke iz 2014. Prema novijem istraživanju, 47 posto građana kaže da se ne bi borilo za zemlju.
Samo 40 posto građana Bosne i Hercegovine kaže da bi se borilo za svoju zemlju u slučaju rata, dok 47 posto odgovara da ne bi, a 13 posto nema odgovor. To pokazuje istraživanje Gallup Internationala s kraja 2023. godine, na koje je podsjetilo Oslobođenje nakon što je društvenim mrežama počela kružiti mapa Evrope prema kojoj je BiH sa 55 posto spremnih među najpatriotskijim zemljama kontinenta.
Problem s viralnom mapom je u tome što je stara više od deset godina. Većina brojki na njoj potiče iz istraživanja WIN/Gallup International provedenog krajem 2014, neposredno nakon ruske aneksije Krima. Za neke zemlje, među njima Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Sloveniju, nije ni jasno odakle su podaci, jer one u tom istraživanju nisu bile obuhvaćene.
Pročitajte iIsmail Haskić iz Bihaća postao hafiz nakon proučavanja Kur'ana
Pad od 15 procentnih poena
Novije istraživanje provedeno je u 45 zemalja na više od 46.000 ispitanika. U BiH ga je od 30. novembra do 12. decembra 2023. radila agencija Kantar Mareco Index Bosnia na uzorku od 1.000 građana, kombinacijom online i telefonskog anketiranja. U poređenju s 2014. spremnost je pala sa 55 na 40 posto, a omjer „da“ i „ne“ se preokrenuo.
BiH tu nije izuzetak. U Srbiji je spremnost pala sa 46 na 36 posto, u Sjevernoj Makedoniji sa 38 na 34 posto. Suprotan smjer zabilježen je na Kosovu, gdje je porasla sa 58 na 79 posto, a visoka je i u Albaniji (60 posto). Na nivou Evropske unije spremno je svega 32 posto građana, a najniže su Italija (14), Austrija (20) i Njemačka (23 posto).
Šta to znači za BiH
Istraživanje ne objašnjava razloge, ali bosanskohercegovačke okolnosti nude nekoliko tumačenja. Generacija s ratnim iskustvom iz devedesetih sve je starija, dok mladi masovno odlaze iz zemlje. Pitanje „da li biste se borili za svoju zemlju“ u BiH ni nema jednostavan odgovor, jer građani nemaju isto viđenje države ni prijetnje. Nepovjerenje u institucije i ekonomska nesigurnost također ne podstiču spremnost na žrtvu.
Brojke su posebno zanimljive jer države u susjedstvu idu suprotnim putem. Hrvatska je 2026. ponovo uvela dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje, a prvih oko 800 ročnika otišlo je u kasarne u martu, uz naknadu od oko 1.100 eura neto mjesečno. Srbija najavljuje povratak vojnog roka od 75 dana od 1. marta 2027, a Crna Gora o tome razmišlja.
BiH je obavezni vojni rok i rezervni sastav ukinula 2006. godine, kada su formirane jedinstvene Oružane snage. One danas broje nešto više od 8.000 profesionalnih pripadnika. Od vojnog budžeta za 2025. godinu, oko 199,5 miliona eura, na plate je otišlo 195,5 miliona, a na novu opremu i naoružanje tek oko 3,7 miliona eura. Prema procjenama Ministarstva odbrane, do 2033. zbog godina će iz OSBiH morati otići 3.387 pripadnika, između ostalog zbog pravila da vojnici skidaju uniformu s navršenih 35 godina.
Ministar odbrane Zukan Helez pokrenuo je inicijativu za formiranje rezervnog sastava od penzionisanih vojnika i civila, s prednošću za inženjere, programere i ljekare. Političari iz RS-a protive se većim izdvajanjima za vojsku, a vojni analitičar Aleksandar Radić procjenjuje da će vojni rok u BiH zbog odnosa među entitetima vjerovatno ostati tabu tema.
Bosanski.info
Reference: Oslobođenje
Još iz rubrike Vijesti




Federalno ministarstvo uvodi nove uslove za radne dozvole stranih radnika

Film Testament Mirze Begovića proglašen najboljom komedijom u Beču


