Dojavi vijest

Naslovna › Biznis

Depoziti u septembru

Građani BiH u bankama drže 21,39 milijardi KM, za godinu 2,5 milijardi KM više

Piše: Urednik3 min čitanja
Zgrada Centralne banke BiH u Banjoj Luci
Foto: Dans / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Ukupni depoziti domaćih sektora u bankama u BiH krajem septembra 2026. dostigli su 41,05 milijardi KM, a više od polovine tog novca pripada stanovništvu, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Ukupni depoziti domaćih sektora u bankama u Bosni i Hercegovini na kraju septembra 2026. godine iznosili su 41,05 milijardi KM, što je 145,6 miliona KM ili 0,4 posto više nego u augustu, navodi Centralna banka BiH (CBBiH) u komentaru o monetarnim kretanjima. Najveći dio tog novca, 21,39 milijardi KM, pripada građanima.

Depoziti stanovništva su samo tokom septembra porasli za 208,2 miliona KM, odnosno jedan posto. Rast su zabilježila i privatna preduzeća, čiji su depoziti povećani za 71,2 miliona KM ili 0,8 posto, na 9,37 milijardi KM. Javna preduzeća imaju 35,9 miliona KM ili 1,8 posto više, a ostali domaći sektori 22,5 miliona KM ili jedan posto više nego mjesec ranije.

Pročitajte iProsječna cijena dizela u BiH 3,76 KM, benzina 3,16 KM po litru

Jedini sektor koji je u septembru imao manje novca na računima su vladine institucije. Njihovi depoziti smanjeni su za 192,2 miliona KM ili 3,2 posto, na 5,9 milijardi KM.

Za godinu 4,82 milijarde KM više

U poređenju sa septembrom 2025. godine, ukupni depoziti veći su za 4,82 milijarde KM, odnosno 13,3 posto. Stanovništvo je za godinu dana u banke unijelo 2,5 milijardi KM više, što je također rast od 13,3 posto. Depoziti vladinih institucija porasli su za 1,04 milijarde KM ili 21,5 posto, a privatnih preduzeća za 880,5 miliona KM ili 10,4 posto.

Podaci CBBiH pokazuju i kako građani drže novac. Više od polovine depozita stanovništva, 51,4 posto, nalazi se na transakcijskim računima, na kojima je za godinu dana 17,3 posto više novca. Oročeni depoziti čine 29,3 posto, a depoziti po viđenju 19,3 posto ukupne ušteđevine građana.

Šta brojke znače za građane

Činjenica da je više od polovine novca građana na transakcijskim računima znači da najveći dio sredstava nije oročen i ne donosi značajniju kamatu. To je uglavnom novac koji se troši iz mjeseca u mjesec – plate, penzije i doznake koje stižu iz inostranstva i ubrzo odlaze na račune, hranu i druge troškove.

Važno je naglasiti da se radi o ukupnom iznosu, a ne o prosjeku po porodici. Ušteđevina je neravnomjerno raspoređena, a podaci objavljeni ovih dana pokazuju koliko je kućni budžet napet: prosječna neto plata u FBiH u septembru iznosila je 1.741 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za oktobar procijenjena na 3.594 KM, pa prosječna plata pokriva tek 48 posto korpe.

Značajan dio novca koji stiže u banke dolazi od dijaspore. Prema ranije objavljenim podacima, naši ljudi iz inostranstva su u 2025. godini u BiH poslali rekordnih 4,46 milijardi KM, a dobar dio tih sredstava završava upravo na računima njihovih porodica.

Rast depozita vladinih institucija od 21,5 posto za godinu dana pokazuje i da na računima budžeta stoji više novca nego prije godinu. Septembarski pad od 192,2 miliona KM uobičajeno se veže uz isplate iz budžeta, a CBBiH u svom komentaru nije navela pojedinačne razloge tog smanjenja.

Bosanski.info

Reference: Centralna banka BiH

Još iz rubrike Biznis