Kako prepoznati srčani udar: simptomi kod muškaraca i žena i šta uraditi do dolaska hitne pomoći

Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje kada se začepi krvna žila koja hrani dio srčanog mišića, najčešće ugruškom na mjestu suženja arterije. Od tog trenutka dio srca ostaje bez kisika, a oštećenje raste sa svakom minutom. Zato je najvažnija stvar u cijelom ovom tekstu jednostavna: ako posumnjate na srčani udar, odmah nazovite Hitnu pomoć na broj 124. Ne čekajte da „prođe samo“ i ne čekajte jutro.

Ljekari u BiH posljednjih godina upozoravaju da infarkt sve češće pogađa i mlađe ljude, pa je dobro da svaki član porodice zna prepoznati znakove i šta uraditi u prvim minutama.

Pročitajte iU FBiH ponovo počinje BCG vakcinacija novorođenčadi nakon pet sedmica pauze

Najčešći simptomi srčanog udara

Simptomi se mogu javiti naglo, ali mogu i dolaziti i prolaziti, pa ljudi često misle da je „nešto od želuca“. Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije (NHS) i Američkom udruženju za srce, najčešći znakovi su:

• Bol ili nelagoda u sredini grudi – osjećaj pritiska, stezanja, gnječenja ili težine, kao da nešto teško leži na prsima. Može trajati duže od nekoliko minuta ili prestati pa se vratiti.
• Bol koja se širi u lijevu ili desnu ruku, rame, vrat, vilicu, zube, leđa ili gornji dio stomaka.
• Nedostatak zraka, s bolom u grudima ili bez njega.
• Hladan znoj, blijeda, sivkasta ili plavičasta koža.
• Mučnina ili povraćanje i osjećaj nalik na probavne smetnje, žgaravicu ili nadutost.
• Vrtoglavica, slabost ili nesvjestica, ubrzan ili nepravilan rad srca.

Bol ne mora biti jaka. Kod nekih ljudi infarkt počinje kao blaga, ali uporna nelagoda koja ne prolazi odmaranjem.

Kod žena, starijih i dijabetičara simptomi mogu biti drugačiji

Bol u grudima je i kod žena najčešći simptom, ali žene, starije osobe i ljudi s dijabetesom češće imaju i „netipične“ znakove koji ne podsjećaju na srce:

• neobičan, jak umor i slabost, ponekad danima prije infarkta,
• mučninu, povraćanje i bol u gornjem dijelu stomaka,
• kratku bol u vratu, vilici, leđima ili između lopatica,
• gušenje i nedostatak zraka bez izražene boli,
• osjećaj tjeskobe i nemira bez jasnog razloga.

Upravo zbog toga žene i starije osobe često kasnije zovu pomoć. Ako se kod osobe s faktorima rizika iznenada pojavi ovakva kombinacija simptoma, bolje je pozvati 124 i da se ispostavi da nije infarkt, nego čekati.

Upozoravajući znakovi danima ili sedmicama ranije

Neki infarkti dolaze bez najave, ali kod mnogih ljudi postoje upozorenja satima, danima ili čak sedmicama ranije. Najvažnije je obratiti pažnju na pritisak ili bol u grudima koja se javlja pri naporu (penjanje uz stepenice, brzo hodanje, nošenje tereta) i prolazi u mirovanju, kao i na takvu bol koja se javlja sve češće ili i u mirovanju. To je razlog za hitan pregled kod ljekara, a ne za čekanje.

Šta odmah uraditi: koraci do dolaska Hitne pomoći

1. Nazovite 124. Recite da sumnjate na srčani udar, dajte tačnu adresu i slijedite upute dispečera. Ekipa Hitne pomoći može početi liječenje već na licu mjesta i najavljuje pacijenta bolnici.
2. Ne vozite sami u bolnicu. Osoba sa sumnjom na infarkt ne smije sjesti za volan. Ako Hitna pomoć nikako nije dostupna, neka vas neko drugi odveze do najbliže bolnice.
3. Smjestite osobu da sjedi i miruje – najbolje na podu, s koljenima savijenim i oslonjenim leđima, ili na stolici. Raskopčajte uske dijelove odjeće i ne dozvolite joj da hoda.
4. Aspirin – samo uz oprez. Britanska zdravstvena služba NHS i organizacija za prvu pomoć St John Ambulance navode da odrasla osoba može sažvakati jednu tabletu aspirina od 300 mg, ako nije alergična na aspirin. Ne daje se djeci i mlađima od 16 godina. Ako osoba uzima lijekove protiv zgrušavanja krvi ili joj je ljekar zabranio aspirin, ne dajte ga, a u svakom slučaju pitajte dispečera 124. Aspirin nikada nije razlog da se odgodi poziv.
5. Lijek za anginu (nitroglicerin sprej ili tableta pod jezik) osoba može uzeti samo ako joj ga je ljekar ranije propisao, prema uputi ljekara.
6. Pratite disanje i svijest sve dok ne stigne pomoć. Ne dajte jelo ni piće.

Ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno

Tada se infarkt može pretvoriti u srčani zastoj – srce prestaje pumpati krv. Prema smjernicama Evropskog vijeća za reanimaciju, postupak je:

• Provjerite da je mjesto sigurno, glasno se obratite osobi i protresite je za ramena. Zabacite glavu i podignite bradu te gledajte da li diše normalno.
• Pozovite 124 (ili neka to uradi neko drugi) i neka neko donese automatski vanjski defibrilator (AED), ako postoji u blizini.
• Pritišćite grudni koš: obje ruke stavite na sredinu grudi i pritišćite 5–6 cm u dubinu, 100–120 puta u minuti, bez prekida, dok ne stigne pomoć ili osoba ne počne normalno disati. Ako ste obučeni, možete davati 30 pritisaka i dva udisaja.
• Ako stigne AED, uključite ga i slijedite glasovne upute uređaja.

Nemojte se bojati da ćete „pogriješiti“. Bez pritisaka na grudni koš šanse za preživljavanje brzo padaju, a dispečer 124 vas može voditi kroz postupak telefonom.

Srčani udar i srčani zastoj nisu isto

Kod srčanog udara osoba je najčešće pri svijesti, ima bol i druge simptome, a problem je začepljena arterija. Kod srčanog zastoja srce iznenada prestane raditi, osoba gubi svijest i ne diše normalno. Infarkt može izazvati zastoj, zato je važno pratiti osobu dok čeka pomoć.

Ko je pod većim rizikom

• pušači (uključujući i izloženost pasivnom pušenju),
• osobe s povišenim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom i dijabetesom,
• osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i one koje se malo kreću,
• oni čiji su bliski srodnici imali rani infarkt (muškarci prije 55, žene prije 65 godina),
• muškarci nakon 45. godine i žene nakon menopauze,
• osobe pod jakim stresom te one koje koriste kokain ili amfetamine.

Mnogi od ovih faktora mogu se kontrolisati: redovno mjerenje pritiska, kontrola šećera i holesterola kod porodičnog ljekara, prestanak pušenja i svakodnevna šetnja smanjuju rizik.

Česta pitanja

Koliko dugo smijem čekati da vidim hoće li bol proći?

Ne treba čekati. Ako bol ili pritisak u grudima traje nekoliko minuta, širi se u ruku, vrat ili vilicu ili je praćen znojenjem i gušenjem, zovite 124 odmah. Kod infarkta je vrijeme do otvaranja začepljene arterije presudno.

Može li srčani udar proći bez bola?

Može. Posebno kod starijih osoba i dijabetičara infarkt se ponekad manifestuje samo umorom, gušenjem ili mučninom, a neki se otkriju tek kasnije na EKG-u.

Kako razlikovati žgaravicu od infarkta?

Kod kuće to nije moguće pouzdano razlikovati. Ako „žgaravica“ dolazi uz znojenje, slabost, gušenje ili bol koja se širi, ili se javlja pri naporu, tretirajte je kao moguć infarkt i potražite hitnu pomoć.

Šta se dešava u bolnici?

Rade se EKG i analize krvi, a liječenje može uključivati lijekove, otvaranje začepljene arterije balonom i ugradnju stenta ili, rjeđe, bajpas operaciju. Nakon otpusta slijede lijekovi, kontrole i rehabilitacija, a većina ljudi se s vremenom vrati uobičajenim aktivnostima.

Ovaj tekst služi za informisanje i ne zamjenjuje pregled i savjet ljekara. U hitnom slučaju u BiH nazovite 124.

Bosanski.info

Reference: NHS – Heart attack, American Heart Association – Warning Signs of a Heart Attack, Mayo Clinic – Heart attack, St John Ambulance – Heart attack first aid, Evropsko vijeće za reanimaciju (ERC) – letak na bosanskom