Pregovori između administracije Donalda Trumpa i Rusije s ciljem okončanja sukoba u Ukrajini razvijaju se u višemilijarderski posao koji bi donekle koristio bliskoistočnim poslovnim subjektima povezanim s ključnim američkim pregovaračima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, piše New York Times. Centralna tačka ovog posla je preuzimanje međunarodne imovine Lukoila, jedne od najvećih ruskih energetskih kompanija, uključujući naftna polja, rafinerije i benzinske pumpe širom svijeta. Upravni proces zavisi kako od odobrenja Kremlja, tako i od Bijele kuće.
U konzorciju koji predvodi kupovinu učestvuje američki investitor Todd Behley, koji je donirao dva miliona dolara Trumpovim političkim ciljevima, te dvije značajne bliskoistočne grupe povezane s Kushnerom i porodicom Witkoff. Ovaj sporazum inicirao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom sastanka s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju 5. septembra, a namjera je bila pokazati Rusiji da su vrata za poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama ponovo otvorena. Američki pregovarači su ovu situaciju iskoristili kao priliku da se dodvore Moskvi i snize globalne cijene goriva.
Iako nema dokaza o ličnom profitu Witkoffa ili Kushnera iz ove transakcije, situacija izaziva zabrinutost zbog mogućeg preplitanja privatnih interesa s visokom geopolitikom, upozorava New York Times. Glasnogovornica Witkoffa negirala je bilo kakav sukob interesa, ističući da on putuje svijetom vlastitim troškom kako bi radio na mirovnim pregovorima i vraćanju talaca. Međutim, bivša savezna tužiteljica Hui Chen izrazila je zabrinutost zbog prihvatljivosti ovih veza.
Pored pregovora oko Lukoila, postoje direktni poslovni odnosi s Trumpovim krugom. Među ključnim investitorima nalazi se katarski konglomerat braće Mutaza i Rameza Al-Hayata, koji zajedno s Kushnerom i Ivankom Trump finansiraju izgradnju luksuznog odmarališta u Albaniji. Također, investicijski fond iz Abu Dhabija pod upravom šeika Tahnon bin Zayed Al Nahyana investira u Kushnerov privatni fond i kupio je značajan udio u kripto kompaniji “World Liberty Financial”, koju su osnovali Trump i Witkoff.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Lukoilu, ova ruska kompanija bila je primorana prodati svoje međunarodne operacije, čija se vrijednost procjenjuje na oko 20 milijardi dolara. Ključna imovina uključuje rafinerije u Holandiji, Bugarskoj i Rumuniji koje proizvode dizel i kerozin, ali i benzinske pumpe širom SAD-a koje su postale strateški važne tokom poremećaja na globalnom tržištu nafte.
Američka vlada planira učestvovati u ovom poslu putem Međunarodne korporacije za finansiranje razvoja (DFC), čiji su predstavnici potvrdili da se pregovaraju o investiciji, smatrajući da bi akvizicija Lukoilove imovine ojačala energetsku sigurnost saveznika te donijela značajne koristi američkim poreznim obveznicima, sprečavajući da strateška infrastruktura završi u rukama neprijatelja.
Iako je investicijska kompanija “Carlyle” u januaru 2023. imala načelan dogovor o kupovini Lukoila, proces je zastao u Washingtonu, ostavljajući otvoren put konzorciju koji okuplja Trumpove saradnike i bliskoistočne milijardere. Budući da Lukoil u Rusiji podliježe strogoj kontroli, konačna odluka o sudbini naftnih polja u Africi, evropskim rafinerijama i stotinama pumping stanica u SAD-u svela se na dogovor između Putina i Trumpa. Zbog višemjesečnog odugovlačenja, američke vlasti su povremeno produžavale izuzeća od sankcija kako bi Lukoil izbjegao zatvaranje svojih benzinskih pumpi širom SAD-a.
Bosanski.info
