Dojavi vijest

Naslovna › Svijet

Klimatski samit UN-a

Klimatski samit COP31 u Antaliji završen bez usvajanja završne odluke zbog fosilnih goriva

Piše: Urednik3 min čitanja
power plant, cooling tower, coal-fired power station, chimney, electricity, environment, technology, industrial plant, environmental pollution, factory, steam, clouds, power supply, power generation, nature, energy generation, environmental protection
Foto: denfran / Pixabay

Skoro 200 država nakon dvije sedmice pregovora nije postiglo konsenzus o završnoj odluci jer nacrt nije spominjao napuštanje uglja, nafte i plina.

Klimatski samit Ujedinjenih nacija COP31 u turskoj Antaliji završio je u nedjelju, 22. novembra 2026, bez usvajanja glavne završne odluke. Evropska unija, Velika Britanija, Norveška, Panama, Maršalska Ostrva i druge zemlje odbacile su nacrt nazvan „Antalijski pakt“ jer ne spominje fosilna goriva, prenose Al Jazeera Balkans, DW i The Guardian.

„Jasno je da u ovoj dvorani postoje strane koje se protive tekstu. Uviđamo da ne postoji konsenzus o ovom dokumentu. Stoga odluke nisu usvojene“, rekao je na završnoj plenarnoj sjednici turski ministar okoliša i predsjednik COP31 Murat Kurum. Pregovori, koji su trebali završiti u petak, trajali su gotovo dva dana duže, a samit su zajednički vodile Turska i Australija.

Pročitajte iDvije ruske rakete i dron pali u Poljskoj tokom napada na Ukrajinu

Oko čega se zemlje nisu dogovorile

Nacrt je pozivao na elektrifikaciju privrede, finansijsku pomoć bogatih država siromašnijima za prilagođavanje klimatskim promjenama i na što manje prekoračenje praga zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa iz Pariskog sporazuma. Prvi put je priznato da svijet ide ka prekoračenju tog praga. Međutim, tekst nije sadržavao „odmak od fosilnih goriva“, što je tražilo više od 130 država, a uključivao je sporne odredbe o hvatanju i skladištenju ugljika.

„Nećemo podržati odluku koja ne spominje ni fosilna goriva, glavni uzrok klimatskih promjena“, poručio je u ime EU irski ministar Darragh O'Brien. Rusija je podržala izostavljanje formulacije o fosilnim gorivima, a Saudijska Arabija odredbe o hvatanju ugljika. Pakistan, Gana, Kina i Afrička grupa nisu se protivili nacrtu.

Drugi veliki spor bio je novac. Zemlje u razvoju za prilagođavanje klimatskim promjenama trebaju oko 300 milijardi dolara godišnje do 2035, navodi se u nacrtu, ali konkretan cilj finansiranja nije dogovoren. Predstavnici zemalja u razvoju i dio civilnog društva krivicu su prebacili na EU i bogate države, nazivajući skup „najgorim COP-om ikad“.

Šta neuspjeh znači i kakve veze ima s BiH

Ovo je prvi veliki neuspjeh klimatskih pregovora UN-a od Kopenhagena 2009. Ipak, izostanak završne deklaracije ne poništava obaveze dogovorene na ranijim samitima niti pravne okvire za borbu protiv klimatskih promjena. Usvojene su i neke prateće odluke, među njima o „pravednoj tranziciji“ za radnike u industrijama s visokim emisijama.

Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, važno je da je upravo Unija bila glavni protivnik teksta koji ne spominje fosilna goriva. To pokazuje da Brisel ne odustaje od napuštanja uglja, nafte i plina, a taj smjer pratit će i zemlje koje žele u EU. Više evropskih država, među njima Njemačka, Francuska, Irska, Danska, Holandija i Finska, već ima ili izrađuje nacionalne planove za odmak od fosilnih goriva. Pitanje je posebno osjetljivo za BiH, gdje zagađen zrak, prema podacima Eko akcije, godišnje odnosi do 5.500 života.

Samit je održan u godini obilježenoj ekstremnim vrućinama u Evropi i poplavama zbog otapanja ledenjaka u Nepalu, ali i ratovima i rastom troškova života, što je potisnulo klimatska pitanja u drugi plan.

Bosanski.info

Reference: Al Jazeera Balkans, DW, The Guardian

Još iz rubrike Svijet