Sarajevska Sahat-kula pokazuje vrijeme prema zalasku Sunca, a ne podnevu

Dok gradski satovi u Sarajevu ovih dana pokazuju podne, kazaljke na Sahat-kuli kod Gazi Husrev-begove džamije stoje oko pola osam. Razlog je stoljetna tradicija: ovaj sat ne prati srednjoevropsko vrijeme, nego vrijeme koje počinje zalaskom Sunca, piše N1. U ponedjeljak, 9. novembra, Sunce u Sarajevu zalazi u 16:27 i u tom trenutku kazaljke na kuli stoje na dvanaest.

Računica je jednostavna. U nedjelju, 8. novembra, Sunce je zašlo u 16:28, prema podacima Pomorske opservatorije SAD-a. Od tog trenutka do ponedjeljkovog podneva prošlo je 19 sati i 32 minute, što na brojčaniku s dvanaest sati znači sedam sati i 32 minute. Otprilike toliko pokazuje kula dok ostatak grada živi po podnevu.

Pročitajte iStare bosanske riječi koje polako nestaju: 15 riječi koje su govorile naše nane i djedovi

Sat koji se navija rukom

Sat se namješta prema zalasku Sunca, odnosno akšamu, i pokazuje takozvano hidžretsko vrijeme, objasnio je 2006. godine za Radio Slobodna Evropa Mensur Zlatar, tada muvekit Gazi Husrev-begovog vakufa. U trenutku akšama kula pokazuje 24, odnosno 00 sati. Zbog toga ga mnogi zovu lunarnim satom, iako njegove kazaljke zapravo prate Sunce. Riječ muvekit potiče od riječi vakat, što znači vrijeme, a muvekit je osoba koja određuje vrijeme.

Budući da Sunce svaki dan zalazi u malo drugačije vrijeme, a mehanizam broji jednake sate, sat se mora stalno ručno usklađivati. Zlatar je govorio da se uz 76 drvenih stepenica penje najmanje jednom sedmično da sat navije, održava i po potrebi popravi. National Geographicu je 2017. ispričao da to radi dvaput sedmično od 1967. godine i da bi sat bez ručnog namještanja prestao raditi u roku od sedmice.

Razlika tokom godine nije mala. Sunce u Sarajevu najranije zalazi 9. decembra, u 16:09, a najkasnije krajem juna, 24. juna, u 20:33 po ljetnom računanju vremena. Trenutak kada Sahat-kula otkuca dvanaest tako se po našim satovima pomjeri za četiri sata i 24 minute, dijelom i zbog prelaska na ljetno vrijeme.

Mehanizam iz Londona

Kada je kula sagrađena, pouzdano se ne zna. Prema radu Abdurahmana Hukića o ustanovama Gazi Husrev-begovog vakufa, najstariji poznati spomen nalazi se kod turskog geografa Ćatib Čelebije iz prve polovine 17. stoljeća, koji navodi da kula ima zvono. Dio oko džamije izgorio je u pohodu princa Eugena Savojskog, a kula je ponovo stradala u požaru 1831. godine, nakon čega je popravljena.

Današnji sat nabavljen je u Engleskoj, a stari je prenesen na drvenu sahat-kulu na Vratniku. Mehanizam su 1876. godine iz Londona donijeli sarajevski trgovac Hašimaga Glođo i još jedan trgovac. Sat je popravljen 1967., kada su pozlaćeni i kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika.

Sahat-kula ima posebno mjesto tokom ramazana. Kada otkuca 24, vrijeme je iftaru: nakon prvog udarca pale se kandilji na Begovoj džamiji, a sa sarajevske tabije oglasi se top. Prema National Geographicu, od 1876. postoji prvi pisani trag o muvekitu na ovoj kuli, a tu dužnost je od tada obavljalo pet ljudi, među njima i Zlatarov djed.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH