Radnici u Tuzlanskom kantonu proveli skoro milion dana na bolovanju u jednoj godini

Za refundaciju naknada plaća tokom bolovanja u Tuzlanskom kantonu prošle godine je izdvojeno 28,7 miliona KM. Zavod tvrdi da je kontrolama ove godine uštedio gotovo pet miliona, a poslodavci upozoravaju na moguće zloupotrebe.
Radnici u Tuzlanskom kantonu proveli su u jednoj godini gotovo milion dana na bolovanju, a za refundaciju naknada plaća tokom 2025. godine izdvojeno je 28,7 miliona KM, objavila je Federalna televizija pozivajući se na podatke Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona. Trend se, prema istom izvoru, nastavio i ove godine.
Pročitajte iOtac nestale Francuskinje moli građane BiH za pomoć u pronalasku
Direktor Zavoda Denis Husić kaže da su pojačane kontrole i izmjene podzakonskih akata ipak dale rezultat. U poređenju s istim periodom 2025. godine, Zavod je, prema njegovim riječima, za ovu namjenu potrošio gotovo pet miliona KM manje.
Poslodavci: bolovanja se zatvaraju pa ponovo otvaraju
Manja izdvajanja Zavoda ne znače i manje problema za firme. Privrednik Kasim Selimović tvrdi da je u njegovoj kompaniji ove godine najmanje 20 posto više bolovanja nego prošle. Kao primjer navodi slučajeve u kojima radnik provede 42 dana na bolovanju, 43. dana bude proglašen sposobnim za rad, vrati se na posao dan, dva ili tri, a onda ponovo otvori bolovanje s drugom šifrom dijagnoze. Selimović to vidi kao znak zloupotreba u institucijama koje odobravaju bolovanja.
Takve tvrdnje zahtijevaju provjeru, jer samo ponovno otvaranje bolovanja nije dokaz da je nešto nezakonito. U Zavodu navode da su pojačali nadzor, a sporne slučajeve razmatra drugostepena ljekarska komisija.
Šefica Odsjeka za praćenje privremene spriječenosti za rad Nedeljka Antić-Pušnjić iznijela je podatke za 2026. godinu: po prigovorima kontrolora Zavoda komisiji je upućeno oko 55 osiguranika, a po prigovorima poslodavaca oko 86. Komisija je oko 57 posto upućenih ocijenila sposobnim za rad. Drugim riječima, od otprilike 141 osporenog bolovanja, njih oko 80 završilo je povratkom na posao.
Šta brojke znače za radnike i firme
Prema podacima Zavoda, najčešći razlozi bolovanja su koštano-mišićna i respiratorna oboljenja, a vodeća pojedinačna dijagnoza je bol u leđima. Dodatni problem su dugi administrativni postupci, koji odsustva s posla čine još dužim.
Za devet mjeseci ove godine Zavod je obradio 9.200 zahtjeva za refundaciju naknada za 17.700 osiguranika. U FBiH poslodavac naknadu za prvih 42 dana bolovanja isplaćuje iz svojih sredstava, a nakon toga je refundira zavod zdravstvenog osiguranja. Zato granica od 42 dana, koju spominje i Selimović, ima posebnu težinu: duga bolovanja padaju na teret zajedničkog fonda u koji uplaćuju svi zaposleni, a kraća direktno opterećuju poslodavce.
Kada se 28,7 miliona KM podijeli na gotovo milion dana bolovanja, to je u prosjeku blizu 30 KM refundacije po danu. Svaki milion KM koji ode na naknade ne može se usmjeriti na liječenje, lijekove ili opremu u zdravstvu, pa pitanje kontrole bolovanja nije samo pitanje odnosa radnika i poslodavca. S druge strane, radnici imaju pravo na liječenje, a pretjerane kontrole mogle bi pogoditi one koji su zaista bolesni. Između ta dva zahtjeva ostaje pitanje koliko je sistem efikasan i ko snosi odgovornost kada zakaže.
Bosanski.info
Reference: FTV







