Unsko-sanski kanton izgubio 5.853 stanovnika u četiri godine

Unsko-sanski kanton od 2021. do 2025. godine izgubio je gotovo 5.900 stanovnika. Umire više ljudi nego što se rađa, a najviše odlaze mladi između 20 i 39 godina.
Unsko-sanski kanton (USK) za četiri godine izgubio je 5.853 stanovnika, pokazuju procjene Federalnog zavoda za statistiku koje je objavilo Oslobođenje. Sredinom 2021. godine kanton je imao 264.248 stanovnika, a sredinom 2025. godine 258.395, što je pad od oko 2,2 posto.
Stanovništvo se smanjuje iz dva razloga: godinama umire više ljudi nego što se rodi, a istovremeno više ljudi kanton napušta nego što se u njega doseljava.
Pročitajte iBez vode danas može ostati 25 sarajevskih ulica, ViK popravlja kvarove do poslijepodneva
Više dženaza nego rođenih
Tokom 2025. godine u USK-u je registrirano 1.399 živorođene djece, dok su umrle 2.143 osobe. Prirodni priraštaj bio je negativan za 744. Ništa bolje nije bilo ni ranije: 2021. godine minus je iznosio 1.409, 2022. godine 844, a 2023. godine 753.
Prema biltenu „Migracije stanovništva 2025“, u kanton se prošle godine doselilo 1.887 osoba, a odselilo 2.367, pa je migracijski saldo bio minus 480. Od doseljenih, 1.419 je došlo iz drugih dijelova Federacije BiH, 452 iz RS-a i 16 iz Brčko distrikta. Od odseljenih, 1.552 osobe preselile su se u druge dijelove Federacije, 341 u RS, deset u Brčko distrikt, a za 464 osobe registriran je odlazak u inostranstvo.
Najveći gubitak bilježi se među ljudima od 20 do 39 godina, dakle upravo u dobi kada se zasniva porodica i gradi karijera. Najveći minus je u grupi od 25 do 29 godina (minus 129), zatim od 35 do 39 (minus 69), od 30 do 34 (minus 61) i od 20 do 24 godine (minus 54).
Slovenija i Austrija glavna odredišta
Od 464 registrirana odlaska u inostranstvo, najviše ljudi otišlo je u Sloveniju (232) i Austriju (191). Slijede Hrvatska sa 24, Srbija sa osam i Njemačka sa sedam odlazaka, a po jedan je zabilježen u Nizozemsku i Japan.
Posebno upečatljiv je podatak da USK čini 31,6 posto svih registriranih odlazaka u inostranstvo iz Federacije BiH, kojih je prošle godine bilo 1.470. Drugim riječima, gotovo svaki treći građanin FBiH koji je prijavio odlazak u inostranstvo došao je iz ovog kantona.
Po općinama i gradovima, najveći negativan migracijski saldo ima Velika Kladuša (minus 197), zatim Bosanska Krupa (minus 123) i Cazin (minus 87). U minusu su i Ključ (minus 44), Bužim (minus 37) i Bosanski Petrovac (minus tri). U Bihaću se doselilo i odselilo jednako ljudi, po 442, dok je Sanski Most jedini imao pozitivan saldo od 11 osoba.
Stvarni broj onih koji su otišli vjerovatno je i veći. Statistika se zasniva na evidencijama prebivališta i boravišta koje vodi IDDEEA, pa su obuhvaćeni samo građani koji su svoj odlazak prijavili nadležnim organima.
Bosanski.info
Reference: Oslobođenje
Još iz rubrike Vijesti

Edin Ramić traži od SDS-a da kaže koliko Bošnjaka ima u vlasti u 12 općina



Penzioneri iz BiH u Austriji prvi put plaćaju godišnju naknadu za e-card



