Isaac Newton, poznati naučnik, predviđa 2060. godinu kao potencijalni trenutak završetka jednog svjetskog poretka, te ga opisuje u svojim zapisima na osnovu biblijskih proročanstava. Iako je njegov smisao za ovu budućnost proizašao iz religioznih tumačenja, Newton nije predviđao uništenje Zemlje, već početak novog doba ispunjenog prosperitetom i vlašću Krista tokom hiljade godina.
U pismu iz 1704. godine, koje je izloženo na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu, Newton je objasnio svoja razmatranja koja su ga dovela do ovog datuma. Navodi kako period od 1.260 dana, u kojem se spominju „vrijeme, vremena i pola vremena“, na osnovu kalendara prvobitne godine, završava 2060. godine, računajući od 800. godine, kada se dogodilo potpuno osvajanje triju kraljeva. Iako nije isključio mogućnost kasnijih datuma, naglasio je da ne vidi razloge da dođe do ranijeg završetka.
Ova računska tumačenja nisu predstavljala konačne tvrdnje, već su bila pokušaj da se obuzdaju spekulacije o brzini dolaska kraja svijeta, kako piše Newton. Njegov pristup je opisan kao racionalan, držeći se matematičkih principa u svom istraživanju biblijskih proročanstava.
Newtonove računice temeljile su se na Knjizi proroka Danijela, a historičar nauke Stephen Snobelen ističe kako je interesovanje za ovaj aspekt Newtonovog rada globalno raslo, uprkos ranijim saznanjima o njegovim religioznim uvjerenjima. U dodatnom pismu, koje izgleda potječe iz kasnijeg razdoblja njegovog života, Newton je naveo različite mogućnosti datuma, a 2060. godina je ostala najpoznatija zbog svoje simetričnosti i ponavljajućeg pojavljivanja u njegovim radovima.
Osim naučnih dostignuća, Newton je bio duboko religiozan i imao je interes za alhemiju, često spajajući svoje teološke ideje s racionalnim pristupima nauci. U ranijim vremenima, ovakvo preplitanje religije i nauke nije bilo neobično, dok su se u modernom kontekstu znanstvene i religijske perspektive često posmatrane odvojeno.
Iako su Newtonove teorije bile temelj deizma i naturalizma, njegova proročka tumačenja ne bi trebala biti smatrana pouzdanim kao i njegovi naučni radovi. Historijski, njegovo nasljeđe još uvijek izaziva interes i rasprave, kao i pitanja o predviđanjima budućnosti.
Bosanski.info
