Gripa ili prehlada: kako razlikovati simptome, šta raditi kod kuće i kada ići ljekaru

Svake zime ista dilema: grebe u grlu, curi nos, malo vas „lomi“ – je li to obična prehlada koja prolazi za nekoliko dana ili gripa koja vas može prikovati za krevet cijelu sedmicu? Razlika nije samo u imenu. Gripa je ozbiljnija bolest, posebno za starije, trudnice, malu djecu i hronične bolesnike, i zato je dobro znati prepoznati njene znakove i na vrijeme reagovati.

Dva različita virusa, slični simptomi

I prehladu i gripu izazivaju virusi koji napadaju disajne puteve, ali to nisu isti virusi. Prehladu najčešće uzrokuju rinovirusi i niz drugih „blagih“ virusa, dok gripu (influencu) izazivaju virusi influence tipa A i B. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u svijetu se svake godine bilježi oko milijardu slučajeva gripe, od čega između tri i pet miliona teških. Gripa se u našem dijelu svijeta širi uglavnom zimi, kada više vremena provodimo u zatvorenim, prepunim prostorijama.

Pročitajte iKako prepoznati moždani udar: prvi znakovi, test FAST i šta raditi dok čekate hitnu pomoć

Virus gripe prenosi se kapljicama pri kašljanju i kihanju, ali i preko ruku i predmeta koje dodirujemo. Simptomi se obično javljaju oko dva dana nakon zaraze, a raspon je od jednog do četiri dana.

Najvažnija razlika: kako bolest počinje

Ako zapamtite samo jednu stvar, neka to bude ovo: prehlada dolazi postepeno, a gripa naglo. Kod prehlade prvo osjetite grebanje u grlu, zatim curi nos, pa se javi kihanje – i sve to kroz dan ili dva. Gripa, s druge strane, često „udari“ u roku od nekoliko sati: ujutro ste bili dobro, a popodne imate visoku temperaturu, drhtavicu i bolove u cijelom tijelu.

Simptomi jedan pored drugog

Tipično za prehladu

• postepen početak
• začepljen nos ili curenje nosa
• kihanje
• grebanje i bol u grlu
• blag do umjeren kašalj
• temperatura rijetka ili niska
• osjećate se loše, ali uglavnom možete funkcionisati

Tipično za gripu

• nagao početak
• visoka temperatura koja obično traje tri do četiri dana
• drhtavica i jeza
• jaki bolovi u mišićima i zglobovima
• glavobolja
• izražen umor i slabost – često ne možete ustati iz kreveta
• suh kašalj koji može potrajati i dvije sedmice ili duže

Treba znati i to da se simptomi preklapaju. Gripa može imati i curenje nosa i bol u grlu, a ponekad i prehlada donese blago povišenu temperaturu. Sigurnu dijagnozu postavlja ljekar, a po potrebi i brzi test. Slične simptome može dati i COVID-19, pa je test koristan kada niste sigurni.

Koliko traje i kada je čovjek zarazan

Prehlada najčešće prođe za sedmicu do deset dana. Kod gripe se većina ljudi oporavi za nekoliko dana do dvije sedmice, ali umor i kašalj mogu se zadržati i duže. Zaraza se najlakše širi u prvih pet dana bolesti, a virus na rukama i površinama može preživjeti i do 24 sata. Zato je najbolje ostati kod kuće dok imate temperaturu i dok ne budete dovoljno dobro za uobičajene obaveze – i radi sebe i radi kolega, djece u školi i starijih u porodici.

Šta možete sami uraditi kod kuće

I prehlada i blaga gripa kod zdrave osobe uglavnom se liječe odmorom i strpljenjem. Zdravstvene institucije savjetuju:

• odmor i san – tijelu je potrebna energija za borbu s virusom
• dosta tečnosti – voda, čajevi, supa; visoka temperatura isušuje organizam
• lijekove za snižavanje temperature i bolova koje vam preporuči ljekar ili farmaceut, uz pažljivo čitanje uputstva
• provjetravanje prostorija i redovno pranje ruku

Nekoliko čestih grešaka:

• Antibiotici ne djeluju na viruse. Ni prehlada ni gripa se ne liječe antibioticima, osim ako ljekar ne utvrdi i bakterijsku komplikaciju. Uzimanje antibiotika „za svaki slučaj“ ne ubrzava oporavak, a doprinosi otpornosti bakterija.
• Pazite na dupli paracetamol. Mnogi kombinovani preparati „protiv gripe“ već sadrže paracetamol. Ako uz njih uzmete i tabletu paracetamola, lako možete preći sigurnu dozu.
• Djeci i mladima mlađim od 16 godina ne dajte aspirin bez savjeta ljekara.
• Ne idite bolesni na posao. „Pregurati“ gripu na nogama znači sporiji oporavak i zaražene ljude oko vas.

Kada se javiti ljekaru

Javite se svom porodičnom ljekaru ili pedijatru ako:

• ste stariji od 65 godina, trudni ili ste nedavno rodili
• imate hroničnu bolest (srce, pluća, astma, dijabetes, bubrezi) ili oslabljen imunitet
• se brinete zbog simptoma kod bebe ili malog djeteta
• se osjećate jako loše ili vam nije bolje ni nakon sedam dana
• se temperatura ili kašalj prvo povuku, a onda se vrate jači – to može biti znak upale pluća ili druge komplikacije

Kod rizičnih grupa ljekar može propisati antivirusne lijekove, koji najbolje djeluju ako se uzmu što ranije.

Znakovi za hitnu pomoć (124)

Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124 ili idite na hitni prijem ako kod odrasle osobe primijetite:

• otežano disanje ili nedostatak zraka
• bol ili pritisak u grudima ili stomaku koji ne prolazi
• zbunjenost, jaku vrtoglavicu ili nemogućnost potpunog buđenja
• napade grčeva
• da osoba ne mokri
• jaku slabost i nesigurnost u hodu
• iskašljavanje krvi

Kod djece su posebno opasni:

• ubrzano ili otežano disanje, uvlačenje rebara pri udisaju
• plavičaste usne ili lice
• znakovi dehidracije: nema mokrenja osam sati, suha usta, plač bez suza
• dijete je pospano, ne reaguje i ne igra se ni kada je budno
• temperatura iznad 40 °C koja ne pada na lijekove
• bilo kakva temperatura kod bebe mlađe od tri mjeseca

Kako se zaštititi

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, najbolja zaštita od gripe je vakcinacija svake godine, jer se virusi mijenjaju i vakcina se svake sezone prilagođava. Posebno se preporučuje trudnicama, djeci od šest mjeseci do pet godina, osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima i zdravstvenim radnicima. Informacije o dostupnosti vakcina i terminima u vašem mjestu dobit ćete u domu zdravlja ili kod svog porodičnog ljekara.

Uz to pomažu jednostavne navike:

• često pranje ruku sapunom i vodom
• kašljanje i kihanje u maramicu ili lakat
• izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnima
• redovno provjetravanje stana, ureda i učionica

Česta pitanja

Može li se od propuha ili hladnoće dobiti gripa?

Ne direktno. Gripu i prehladu izazivaju virusi. Hladno vrijeme znači više boravka u zatvorenom i bliskog kontakta, pa se virusi lakše šire.

Može li se gripa dobiti od vakcine?

Ne. Vakcine koje se koriste ne mogu izazvati gripu. Moguća je bol na mjestu uboda ili kratkotrajna blaga slabost.

Ako sam preležao gripu prošle godine, jesam li zaštićen?

Ne pouzdano. Virusi gripe se stalno mijenjaju, zbog čega se i vakcina daje svake sezone.

Ovaj tekst služi za opće informisanje i ne zamjenjuje pregled i savjet ljekara.

Bosanski.info

Reference: Svjetska zdravstvena organizacija – Influenza (seasonal), CDC – Signs and Symptoms of Flu, NHS – Flu