Dodik pojašnjava utjecaj američkih međuizbora na politiku prema BiH

Međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama, održani 3. novembra, mogli bi imati značajan utjecaj na politiku Washingtona prema Bosni i Hercegovini. Posebnu pažnju izaziva moguća promjena odnosa snaga u Kongresu, što bi moglo utjecati na pristup SAD-a prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i političkom rukovodstvu entiteta Republika Srpska.

Rezultati izbora za Predstavnički dom i Senat biće pomno praćeni i u Sarajevu i u Banjoj Luci, pri čemu je ključno pitanje zadržavanje republikanaca na čelu oba doma ili izlazak demokrata s većom mogućnošću utjecaja na američku vanjsku politiku. Trenutne ankete pokazuju da su demokrate u prednosti.

Snažniji politički angažman prema Bosni i Hercegovini

Interesantno je da kritike Dodikove politike ne dolaze isključivo od demokrata. Među republikancima u Kongresu također postoje oni koji smatraju da Dodikove veze s Moskvom i njegovo približavanje ruskim interesima štete američkim ciljevima na Zapadnom Balkanu. To potvrđuje i zajednička inicijativa demokratskih i republikanskih senatora i kongresmena iz marta ove godine, kada su tražili ponovno uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, ističući secesionističku retoriku i narušavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Ukoliko demokrate preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom ili važnim kongresnim odborima, to bi im omogućilo aktivniji angažman, posebno preko odbora za vanjsku politiku i odbranu koji mogu pokretati saslušanja, zahtijevati izvještaje od administracije i fokusirati političku pažnju na međunarodne procese vezane za Balkan.

Slična situacija zabilježena je 2018. godine, kada su demokrate preuzele Predstavnički dom na pola Trumpovog prvog mandata. Takav razvoj događaja mogao bi donijeti pojačan nadzor nad politici Trumpove administracije prema Balkanu i veću podršku inicijativama koje zagovaraju jačanje institucija i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Za Sarajevo bi to značilo dodatni prostor za jačanje odnosa s američkim političarima koji se zalažu za aktivniju ulogu Washingtona u očuvanju Dejtonskog sporazuma i stabilnosti zemlje. Međutim, eventualna pobjeda demokrata ne znači nužno promjenu politike Bijele kuće, budući da administracija i dalje ima ključnu ulogu u kreiranju vanjske politike, dok bi Kongres mogao djelovati kao korektiv i dodatni izvor pritiska.

Konzervativci i odnosi snaga u Kongresu

Sa druge strane, ostanak republikanaca na vlasti u Kongresu ne znači bezrezervnu podršku Miloradu Dodiku. Dosadašnje zajedničke inicijative demokrata i republikanaca pokazuju da postoji prostor za nadstranačko djelovanje kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Za političko rukovodstvo Republike Srpske posebno bi bilo značajno jačanje onih kongresmena koji Dodikovu politiku smatraju prijetnjom regionalnoj stabilnosti zbog njegovih veza s Rusijom, osporavanja državnih institucija i secesionističke retorike. Ovo pitanje mogao bi biti jedan od važnih fokusa u Washingtonu u narednom periodu.

Posebnu pažnju izaziva i Dodikov dolazak u Sjedinjene Američke Države, gdje je predviđeno da od 4. do 7. novembra učestvuje na skupu konzervativnog MAGA pokreta u Trumpovom kompleksu „Mara-Lago“ na Floridi. Dodik je potvrdio da će održati i razgovore s američkim kongresmenima i senatorima.

Iako međuizbori u SAD neće sami odrediti političku budućnost Bosne i Hercegovine, ovi događaji mogli bi ukazati na smjer odnosa snaga u Washingtonu i na prostor koji će imati zagovornici aktivnije američke politike prema Balkanu, a samim tim i prema Bosni i Hercegovini.