Amerikanci biraju članove Kongresa na polovini predsjedničkog mandata

Na izborima koji se održavaju na polovini četverogodišnjeg predsjedničkog mandata, Amerikanci biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 senatora od ukupno 100. Istovremeno, glasači u velikom dijelu zemlje odlučuju i o predstavnicima vlasti saveznih država, pri čemu su posebno praćene utrke za guvernere u Kaliforniji, Floridi, Georgiji i Michiganu.

Republikanci trenutno u Predstavničkom domu imaju tijesnu većinu s 218 mjesta, što je minimum potreban za kontrolu, uz jednog nezavisnog zastupnika koji često glasa s njima. U Senatu drže 53 mjesta, dok demokrate za preuzimanje Senata trebaju osigurati najmanje 51 mandat. U slučaju izjednačenja broja senatora na 50, odlučujući glas pripada potpredsjedniku SAD-a, koji je ovoga puta iz Republikanske stranke.

Tijesna natjecanja i ključne teme

Kontrola Kongresa ključna je za donošenje saveznog zakonodavstva jer članovi Predstavničkog doma biraju se na dvije godine, a senatori na šest godina. Ukoliko demokrate preuzmu barem jedan dom, moći će forsirati svoje zakonske prijedloge. Međutim, izborne utrke bit će neizvjesne u samo manjim brojem jedinica, preciznije u 18 okruga za Predstavnički dom i sedam za Senat, uključujući Aljasku i Teksas.

Najvažnija pitanja za birače odnose se na ekonomiju, s posebnim naglaskom na cijene goriva, namirnica, stanovanja i zdravstvene zaštite. Inflacija ostaje iznad ciljanog nivoa Federalnih rezervi, djelomično zbog sukoba koje su SAD i Izrael započeli protiv Irana u februaru. Demokrate ističu da je rast cijena pogoršala i politika carina bivšeg predsjednika Trumpa.

Imigracija je također jedna od glavnih tema. Republikanci naglašavaju da je Trump ispunio jedno od svojih ključnih obećanja iz kampanje pooštravanjem granica i kontroverznim akcijama protiv ilegalne imigracije. Nedavno je sve veća pažnja posvećena i umjetnoj inteligenciji, a vodeći političari obje stranke slažu se oko potrebe njene regulacije, dok Trump odbacuje zakonske kontrole u ovom području.

Posljedice izbora za Trumpove planove

Ukoliko republikanci izgube većinu u bilo kojem domu, Trumpu će biti otežano da provede svoje prijedloge u Kongresu, što bi moglo zakočiti dio njegovih planova. Ipak, on je do sada pronalazio načine da koristi predsjedničke ovlasti i bez potpune podrške svoje stranke. Demokrate bi, s druge strane, iskoristile kontrolu nad kongresnim odborima za mogućnost pokretanja istraga o radu administracije, uključujući navode o korupciji, angažmanu u Bijeloj kući i akcijama Službe za imigraciju i carine (ICE).

Unutar Demokratske stranke vodi se rasprava i o mogućem pokretanju postupka opoziva predsjednika Trumpa, koji se zasniva na političkom, a ne krivičnom suđenju. Ukoliko republikanci zadrže većinu u oba doma, Trump će imati neometaniju priliku za nastavak provedbe svojih planova do kraja mandata.

Izbori na polovini mandata tradicionalno služe kao test trenutne popularnosti predsjednika, a povijesno su birači često glasali protiv stranke na vlasti. Prema podacima Silver Bulletin-a, Trump je drugi mandat započeo s podrškom nešto višom od 50 posto, dok je početkom oktobra njegov rad odobravalo tek oko 37 posto ispitanika, dok ga 61 posto nije podržavalo. Iako njegovo ime nije na glasačkom listiću, Trump je pozvao republikanske birače da glasaju za njegovu stranku kao da je on kandidat, ističući da je njihova podrška potvrda njegovog dosadašnjeg rada.

Prema statistikama University of Florida Voting Laba, do 2. novembra, više od 57 miliona Amerikanaca već je glasalo prijevremeno ili putem pošte. The New York Times navodi da je zabilježen rekordan val prijevremenog glasanja u gotovo svim ključnim saveznim državama koje odlučuju o Senatu. Analitičari pritom ističu da su registrovani demokrate znatno aktivniji u prijevremenom glasanju (43% naspram 31% republikanaca), što odražava izborni ciklus kao direktan „referendum o Trumpu“ i njegovoj nepopularnosti.