Stećci u BiH: šta su, ko ih je pravio i gdje vidjeti najljepše nekropole

Ko je putovao kroz Hercegovinu, istočnu Bosnu ili preko visoravni oko Blidinja, sigurno je bar jednom pored puta vidio skupinu velikih, sivih kamenih blokova poredanih u redove. To su stećci, nadgrobni spomenici koje su ljudi u srednjovjekovnoj Bosni podizali svojim mrtvima. Stoje stotinama godina, mnogi su utonuli u zemlju ili obrasli mahovinom, ali su i danas jedan od najprepoznatljivijih simbola bosanskohercegovačke historije.

Šta su stećci i odakle im ime

Stećci su monolitni nadgrobni spomenici, najčešće isklesani iz krečnjaka. Pravljeni su od druge polovine 12. do početka 16. stoljeća, a najviše ih je nastalo u 14. i 15. stoljeću. Postavljani su na grobove, često u redovima, na nekropolama koje su pripadale porodicama, selima ili vlasteli.

Pročitajte iBobovac, kraljevski grad bosanskih vladara: historija, grobnice kraljeva i kako ga posjetiti

Riječ stećak nastala je od starijeg oblika stojećak, od glagola stajati, što znači nešto što uspravno stoji. Zanimljivo je da je naziv pomalo netačan: većina stećaka zapravo leži na zemlji, a uspravnih je manje od pet posto. Narod ih je u različitim krajevima zvao i drugim imenima: u Hercegovini mašete, u centralnoj i zapadnoj Bosni mramori ili mramorje, pa i danas mnoga mjesta nose ime Mramor ili Mramorje.

Koliko ih ima

Procjenjuje se da je na cijelom području sačuvano više od 70.000 stećaka na preko 3.300 lokaliteta. Od toga je u Bosni i Hercegovini oko 60.000, a popis iz 1971. godine zabilježio je tačno 59.593 stećka u BiH. Ostali se nalaze u Hrvatskoj (oko 4.400), Crnoj Gori (oko 3.500) i Srbiji (oko 2.100).

Nažalost, veliki broj je oštećen ili uništen. Procjene govore da je u lošem stanju više od 90 posto sačuvanih stećaka, a gradnja puteva, poljoprivreda i nebriga odnijeli su ih mnogo tokom posljednja dva stoljeća.

Oblici stećaka

Istraživači stećke dijele prema obliku. Najčešći su:

• Sanduk – kameni blok u obliku kovčega; u BiH ih je najviše, oko 40.000.
• Ploča – ravna, položena kamena ploča; oko 13.000.
• Sljemenjak – blok s krovom na dvije vode, poput male kuće; oko 5.500.
• Stup ili obelisk – uspravan kamen; oko 2.500.
• Krstača – kamen u obliku krsta; oko 300.

Neki sanduci i sljemenjaci stoje na posebnom postolju, što ih čini još upečatljivijim. Ukrašeno je više od 5.000 stećaka u BiH.

Šta je isklesano na njima

Ukrasi na stećcima su ono što ih čini posebnim. Na njima se nalaze spirale, rozete, vinova loza i grožđe, ljiljani, zvijezde i polumjeseci. Česti su i prizori iz života: lov, viteški turniri, ples u kolu, konjanici i povorke jelena. Jelen je najčešća životinja na stećcima, posebno u Hercegovini.

Jedan od najpoznatijih motiva je muškarac s podignutom desnom rukom, ponekad nesrazmjerno velikom šakom. Postoje različita tumačenja: od gesta pozdrava ili zakletve vjernosti do vjerskog simbola. Tačno značenje mnogih znakova ni danas nije pouzdano utvrđeno, što stećcima daje dodatnu tajanstvenost.

Natpisi na bosančici

Natpis ima tek oko 400 stećaka (istraživači navode 384). Većina je pisana bosanskom ćirilicom, poznatom kao bosančica, a rijetki glagoljicom i latinicom. Natpise su sastavljali pisari, zvani dijaci, a klesali majstori kovači. Poznato je tridesetak klesara po imenu, među njima Grubač, koji je radio u okolini Stoca.

Natpisi najčešće kažu ko leži pod kamenom, a ponekad i kako je umro, ko mu je podigao spomenik ili kakvu pouku ostavlja živima. Neki prijete prokletstvom onome ko kamen pomjeri, a neki govore o prolaznosti života, s mišlju da je pokojnik dugo ležao, a još će duže ležati. Takve rečenice spadaju među najstarije svjedočanstva pisane riječi na ovim prostorima.

Ko je pravio stećke

Dugo se vjerovalo da su stećci isključivo spomenici pripadnika Crkve bosanske, takozvanih bogumila. Ta teorija je bila popularna od 19. stoljeća, ali su je kasnija istraživanja dovela u pitanje. Danas većina stručnjaka smatra da su stećke podizali pripadnici sve tri crkve srednjovjekovne Bosne i okolnih zemalja: Crkve bosanske, katolici i pravoslavci. Neki istraživači ističu i ulogu vlaških stočarskih zajednica, jer se na pojedinim natpisima spominju vlaške porodice.

UNESCO ih opisuje upravo tako: kao zajedničku tradiciju različitih vjerskih zajednica, s tragovima prethistorijskih, rimskih i ranosrednjovjekovnih uticaja. Pravljenje stećaka prestalo je uglavnom početkom 16. stoljeća, nakon osmanskog osvajanja i velikih društvenih promjena.

Stećci na UNESCO-ovoj listi

Stećci su 15. jula 2016. godine, na zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu u Istanbulu, upisani na UNESCO-ovu listu kao zajednička nominacija Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Na listi je oko 4.000 stećaka na 28 nekropola, a najviše ih je u BiH, prema UNESCO-ovom popisu 20.

Gdje vidjeti najljepše nekropole u BiH

Radimlja kod Stoca

Najpoznatija nekropola stećaka nalazi se na Vidovom polju, oko tri kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Čapljina–Stolac. Ima 133 stećka, a pripadala je vlastelinskoj porodici Miloradović-Stjepanović. Ovdje su i čuveni prikazi muškaraca s podignutom rukom. Radimlja je nacionalni spomenik BiH od 2002. godine i lako joj se pristupa jer je odmah uz put.

Dugo polje na Blidinju

Na visoravni Blidinje, u Parku prirode, nalazi se nekropola Dugo polje, smještena u prelijepom planinskom pejzažu. Posebno je lijepa ljeti i rano u jesen.

Ostale nekropole s UNESCO-ove liste

• Boljuni kod Stoca
• Grčka glavica u Biskupu kod Konjica
• Kalufi u Krekovima kod Nevesinja
• Maculje kod Novog Travnika
• Mramor u Musićima kod Olova
• Olovci kod Kladnja
• Dolovi u Umoljanima kod Trnova
• Bijača kod Ljubuškog
• Borak kod Rogatice i Luburića polje kod Sokoca
• Gvozno i Čengića Bara kod Kalinovika
• Ravanjska vrata kod Kupresa

Stećak iz Zgošće u Sarajevu

Ako nemate vremena za putovanje, u bašti Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu možete vidjeti stećke prenesene s raznih lokaliteta, među njima i bogato ukrašeni stećak iz Zgošće kod Kaknja. Radno vrijeme i cijene ulaznica provjerite na stranici muzeja prije posjete.

Savjeti za posjetu

• Ne penjite se po stećcima i ne sjedite na njima; kamen je star i krhak.
• Ne pišite i ne crtajte po kamenu, čak ni kredom.
• Mnoge nekropole su u prirodi, daleko od naselja, pa ponesite vodu i obuću za teren.
• Za udaljenije lokalitete u planinama provjerite stanje puteva, posebno zimi.
• Fotografišite rano ujutro ili predvečer, kada bočno svjetlo najbolje otkriva ukrase.

Stećci u književnosti

Stećci su nadahnuli mnoge umjetnike, a najpoznatiji je pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar iz Stoca. Njegova zbirka Kameni spavač iz 1966. godine, nastala iz natpisa i simbola sa stećaka, smatra se jednim od vrhunaca bosanskohercegovačke poezije. Za mnoge je upravo ta knjiga bila prvi susret sa svijetom stećaka.

Često postavljana pitanja

Jesu li stećci bogumilski spomenici?

Ne isključivo. Podizali su ih pripadnici Crkve bosanske, katolici i pravoslavci, pa ih stručnjaci danas smatraju zajedničkim naslijeđem.

Koliko su stari stećci?

Najstariji potiču iz druge polovine 12. stoljeća, a najviše ih je iz 14. i 15. stoljeća.

Kada su stećci upisani u UNESCO?

Dana 15. jula 2016. godine, kao zajednička nominacija četiri države.

Gdje je najveća i najpoznatija nekropola?

Najpoznatija je Radimlja kod Stoca, a velike nekropole postoje i na Blidinju, oko Kalinovika i u istočnoj Bosni.

Bosanski.info

Reference: UNESCO – Stećci Medieval Tombstone Graveyards, Wikipedia – Stećak, Wikipedia (bs) – Stećak, Wikipedia – Nekropola Radimlja