Stručnjaci upozoravaju na opasnost divlje deponije u vodozaštitnoj zoni Ilidže

Divlja deponija u prvoj vodozaštitnoj zoni izvorišta Sarajevsko polje, uz rijeku Željeznicu između ilidžanskih naselja Sokolović Kolonija i Hrasnica, mogla bi zagaditi tlo na duže vrijeme, upozorili su stručnjaci Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Instituta za hidrotehniku u izjavama za Klix.ba. Riječ je o području iz kojeg dolazi najveći dio vode koju piju stanovnici Kantona Sarajevo.

Prema navodima, značajan dio ove zone godinama služi kao nekontrolisano odlagalište. Otpad se zakopava u rupe koje su ostale nakon vađenja šljunka, a dio se i spaljuje. Ograđen je samo prostor oko pumpnih stanica. Zona je formalno i dalje zaštićena odlukom iz 1987. godine, u kojoj su kazne propisane u jugoslavenskim dinarima. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je u julu odlučilo da ne provodi istragu protiv bivšeg načelnika Ilidže Senaida Memića (SDA) i drugih po prijavi Aarhus centra u BiH, uz obrazloženje da ne postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo.

Pročitajte iUčenik drugog razreda u Seocima kod Zenice napadnut od starijih učenika

Šta kažu stručnjaci

Haris Kalajdžisalihović, šef Odsjeka za hidrotehniku i okolišno inženjerstvo Građevinskog fakulteta UNSA, objasnio je da su zone zaštite određene prema vremenu koje je potrebno vodi da od granice zone stigne do bunara. U prvoj zoni to vrijeme je vrlo kratko, pa i zagađenje do bunara može stići brzo. Ako dođe do značajnijeg zagađenja hemijskim spojevima, ono bi, kako je rekao, moglo ostati u tlu godinama.

Podzemna voda na tom prostoru generalno je pet do deset metara ispod površine. Bunari u Konacima duboki su 10 do 15 metara, a u Bačevu 30 metara. Kalajdžisalihović ne vjeruje da bi otpad koji je vidio na snimcima mogao stvoriti barijeru toku vode kojom Željeznica prihranjuje podzemne vode, ali naglašava da bez modela nije moguće dati precizan odgovor.

Biolog Admir Aladžuz iz Instituta za hidrotehniku Sarajevo, institucije koja izrađuje elaborat za novu odluku o zaštiti izvorišta, situaciju je nazvao zabrinjavajućom. Najviše ga brinu ulja i maziva iz automobila i trafostanica, moguće i ostaci goriva, te metali koji se pri padavinama mogu razlagati. Smatra da vodu treba preventivno ispitati na prisustvo metala, ulja i maziva kako bi se otklonio strah kod stanovništva.

Zašto je ovo važno za Sarajlije

Sarajevsko polje je ključno izvorište za glavni grad, a prema riječima Kalajdžisalihovića, Sarajevo nema alternativni izvor jer su okolna izvorišta malog kapaciteta. To znači da bi ozbiljnije zagađenje ovog akvifera, odnosno vodonosnog sloja, pogodilo gotovo sve domaćinstvo u kantonu.

ViK redovno uzima uzorke vode na svojim postrojenjima, sigurno u Konacima, odakle se voda šalje u gradsku mrežu, ali nije poznato da li se uzorci uzimaju i na samom području deponije. Kalajdžisalihović kaže da je prvi korak administrativan: utvrditi ko je nadležan, poslati inspekciju i spriječiti dalje odlaganje otpada, a zatim obezbijediti novac da se otpad što prije ukloni. Nova odluka o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje još je u fazi nacrta.

Bosanski.info

Reference: Klix.ba