Dojavi vijest

Naslovna › Vijesti

Ljudi i džemati

Imam Ahmed-ef. Spahić: u sarajevskom džematu Aneks skoro svaki džematlija zna mujeziniti

Piše: Urednik3 min čitanja
Enterijer džamije u džematu Aneks u Sarajevu
Enterijer džamije na Aneksu u Sarajevu (Foto: Preporod.info)

U džematu s oko 1.000 domaćinstava i više od 160 mekteblija na noćnim namazima mujezine nekadašnji učenici mekteba, a iz džemata su i dvije hafize.

U džematu Aneks u sarajevskoj općini Novi Grad gotovo svaki džematlija koji dolazi na noćne namaze zna mujeziniti i tu dužnost rado preuzima. To je zatekao Ahmed-ef. Spahić, koji je početkom septembra preuzeo dužnost imama u džamiji u Vrbovskoj ulici, kako je ispričao u razgovoru za portal Preporod.info.

Na noćnim namazima okupi se između 25 i 30 ljudi, a Spahić je ubrzo saznao da su mladići koje sluša na mukabeli bivši učenici njegovog prethodnika Asim-ef. Hubijara. On je u Aneksu proveo 25 godina kao imam, hatib i muallim. Desetak tih mladića, kaže novi imam, vrlo dobro uči Kur'an, a iz džemata su potekle i dvije hafize.

Pročitajte iNovi sarajevski tramvaji od 126 miliona KM puni žvaka i oštećenih folija

Džemat od hiljadu domaćinstava i 160 mekteblija

Džemat Aneks nalazi se na lijevoj obali Miljacke i obuhvata naselje Aneks s oko 1.000 domaćinstava. Na džumi se, prema riječima imama, okupi oko dvije stotine klanjača, a ponekad i više. Mekteb pohađa više od 160 polaznika.

„U mektebu se, ustvari, odgaja čovjek i u mektebu se odgaja džemat“, kaže Spahić. Kao primjer navodi priču iz svog ranijeg imamskog rada: jedan otac mislio je da njegova dva sina, redovni polaznici mekteba, ljeti odlaze kod djeda da igraju šah. Prolazeći pored otvorenog prozora, čuo je da dječaci djeda zapravo uče klanjati. Djed ih je sam zamolio za to, kako bi mogao početi odlaziti na džumu.

„Učenici mekteba su kasnije naše džematlije, naši vakifi, hizmećari, mujezini i učači mukabela“, kaže imam.

Kako se radi s novom generacijom

U radu s djecom Spahić posebno nastoji uključiti one koji se rijetko sami javljaju. Od trećeg razreda uz svaku lekciju pita učenike šta misle, kako bi kod njih, kako kaže, probudio „uspavanu hrabrost“. Za ponavljanje gradiva koristi testove koje djeca prvo rješavaju kod kuće uz ilmihal, a na sljedećem času ista pitanja odgovaraju samostalno. Primijetio je da to najviše pomaže djeci koja se teže sama prihvate učenja, jer kada vide da se trud odrazio na ocjenu, lakše krenu dalje.

Mekteb u Aneksu i dalje pohađa nekoliko srednjoškolaca. Imam kaže da svoje učenike prati i nakon osnovne škole te s njima razgovara o izboru srednje škole, jer mu nije važno samo da je škola dobra, nego i da je društvo u njoj dobro.

Svaku hutbu unaprijed napiše i vodi računa kome se obraća. „Hutba je jedna vrsta akcije koja treba da izazove neku reakciju. Ako ne izazove nikakvu reakciju, mislim da ta hutba nije dobra“, kaže Spahić. U radu s džematskim odborom cijeni članove koji obrazlože svoje mišljenje i ponude drugačije rješenje kada se s njim ne slažu.

Priča iz Aneksa pokazuje kako se rad jednog imama vidi tek nakon decenija: na noćnim namazima danas mujezine ljudi koji su nekada kao djeca dolazili u mekteb, a vikendom u istu džamiju dolazi nova generacija.

Bosanski.info

Reference: Preporod.info

Još iz rubrike Vijesti