U Unsko-sanskom kantonu pet anesteziologa, ljekari rade i do 300 sati mjesečno
Kantonalna bolnica Bihać sa samo pet anesteziologa zbrinjava pacijente iz cijelog Unsko-sanskog kantona, a pacijenti zbog nedostatka kadra ostaju bez zakazanih operacija.
Zdravstveni sistem Unsko-sanskog kantona suočava se s hroničnim nedostatkom ljekara i specijalista, a Kantonalna bolnica Bihać, koja pruža usluge stanovništvu cijelog kantona, ima tek pet anesteziologa. Pojedini ljekari mjesečno rade i do 300 sati, prikazala je Federalna televizija u prilogu objavljenom u nedjelju, 8. novembra.
Pročitajte iVandali u Gomjenici kod Teslića oštetili ogradu, kapiju i mezarska obilježja
Posljedice najbolje osjećaju pacijenti. Maida Vojić u bihaćku bolnicu došla je zbog zdravstvenog problema za koji joj je preporučena operacija. Nakon pretraga i višemjesečnog čekanja, na dan zakazanog zahvata rečeno joj je da operacije neće biti jer nema anesteziologa. Kako je ispričala za FTV, čekala je od šest sati ujutro do dva poslije podne, dok su ostale žene tog dana operisane. Objašnjeno joj je da njen slučaj nije hitan i da može čekati.
„Da to da čekam da mi napad bude i da me onda prime kao hitan slučaj?“, upitala je Vojić.
Zakon dozvoljava 165 sati, rade i 300
Iz Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantonalne bolnice Bihać kažu da ovo nije izolovan slučaj, nego posljedica dugogodišnjeg manjka kadra. Predsjednik sindikata Amir Durić upozorava da većina ljekara svaki mjesec radi preko 200, pa i do 300 sati, iako smije samo 165.
„Ovdje sistem funkcioniše isključivo zahvaljujući izdržljivosti radnika ove ustanove“, rekao je Durić.
Problem nije samo u bolnici. Ljekara nedostaje i u domovima zdravlja širom kantona, što donosi duge liste čekanja, dodatno opterećuje Kantonalnu bolnicu i tjera pacijente u privatne ordinacije, gdje preglede plaćaju sami. Unsko-sanski kanton nema ni interventnu kardiologiju. Specijalista hirurgije i zastupnik SDA u Skupštini USK Emir Šabić podsjeća da je kod infarkta najvažniji prvi sat, a da je najbliži tercijarni centar udaljen 300 kilometara.
Specijalizacije traju godinama
Menadžment bolnice ne negira ozbiljnost stanja i smatra ga posljedicom loše kadrovske politike vođene godinama. Kao privremeno rješenje dogovorena je saradnja s Kliničkim centrom u Sarajevu, čiji bi specijalisti dolazili u Bihać.
V. d. direktora Kantonalne bolnice Amel Kardašević najavio je raspisivanje specijalizacija za sva deficitarna zanimanja, ali upozorava da se kadar ne može popuniti preko noći jer, kako kaže, specijalizacija iz neurohirurgije traje šest godina, a druge četiri do pet.
Ministar zdravstva USK Meris Jušić kaže da je manjak ljekara posljedica odobravanja specijalizacija bez jasne strategije. Zalaže se za plan po kojem bi se specijalizacije odobravale prema potrebama, „a ne po željama“, jer je kanton, kako je naveo, došao u situaciju da nema dovoljno ljekara porodične medicine, pedijatara ni anesteziologa u Kantonalnoj bolnici.
Dok najavljene mjere ne daju rezultate, bolnica se oslanja na malobrojne i preopterećene radnike, a pacijenti iz Krajine i dalje čekaju.
Bosanski.info
Reference: FTV (video), Crna hronika
