Više od polovine hospitalizovanih maloljetnika u TK ima tragove droge u urinu

Ovisnost o psihoaktivnim supstancama, kockanju i internetu u Bosni i Hercegovini sve je raširenija, a stručnjaci posebno upozoravaju da su njome sve češće pogođeni mladi, pa i maloljetnici. Kod više od polovine maloljetnika koji su bili hospitalizovani na Klinici za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla u uzorcima urina pronađeni su tragovi neke psihoaktivne supstance, javlja agencija Patria (NAP), pozivajući se na istraživanje provedeno prošle godine.

Na te rezultate upozorila je Nermina Kravić, voditeljica Odjela za dječiju i adolescentnu psihijatriju UKC-a Tuzla. Ljekari ove klinike, kako se navodi, svakodnevno se susreću s pacijentima koji imaju neki oblik ovisnosti, a među njima je sve više maloljetnika – ovisnih o kockanju, internetu, ali i drogama.

Pročitajte iZavod za javno zdravstvo FBiH potvrdio prve slučajeve gripe, vakcine stižu sredinom novembra

Centar u Smolućoj pun, maloljetnici ne mogu na liječenje

Zvanični podaci o ukupnom broju ovisnika u BiH ne postoje, ali se problem svakodnevno osjeća u mnogim porodicama. To potvrđuju i iskustva Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, čiji su kapaciteti odavno popunjeni, pa su formirane i liste čekanja.

Direktor Centra Mevludin Joldić kaže da im se svaki dan neko obraća za pomoć – bilo za savjet, bilo za prijem na liječenje. Primjećuje i da se problem sve češće odnosi na mlađu populaciju, među kojom ima i korisnika koji su psihoaktivne supstance počeli uzimati još u osnovnoj školi.

Posebno je teško kada je riječ o maloljetnicima. Iako roditelji često traže pomoć, djeca ne mogu biti smještena u Centar u Smolućoj, koji im može pružiti samo savjetodavne usluge. Zbog toga je, ističe se, Tuzlanskom kantonu potrebna specijalizovana ustanova koja bi mogla primati i liječiti maloljetne osobe s problemom ovisnosti.

Rehabilitacija daje rezultate

U Centru u Smolućoj trenutno je smješteno 20 korisnika. Oni prolaze psihoterapiju i radno-okupacione aktivnosti: šiju, rade na CNC mašini i u plasteniku, a učestvuju i u proizvodnji namirnica koje se poslije koriste u kuhinji ustanove. Kroz rehabilitacione programe Centra prošle godine prošlo je 89 korisnika.

Joldić naglašava da se ovisnost mora liječiti uz pomoć stručnjaka te da traženje pomoći treba posmatrati kao čin odgovornosti, a ne kao razlog za stid ili stigmatizaciju. Da liječenje može donijeti konkretne rezultate, pokazuju i primjeri korisnika koji su se nakon rehabilitacije vratili u društvo, zaposlili se i osnovali porodice.

Stručnjaci upozoravaju da problem ovisnosti u BiH traži mnogo sistemskiji odgovor, naročito kada je riječ o prevenciji, ranom prepoznavanju i dostupnosti liječenja za djecu i mlade. Bez ustanova koje mogu primiti maloljetnike, porodice koje se suoče s ovim problemom za sada ostaju uglavnom prepuštene same sebi i savjetovanju.

Bosanski.info

Reference: NAP / Patria