Divlja deponija od 21 hektar u prvoj vodozaštitnoj zoni izvorišta pitke vode za Sarajevo

Dio prve vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje, između Sokolović Kolonije i Hrasnice, godinama se pretvara u divlju deponiju. Na prostoru od oko 21 hektar uz rijeku Željeznicu otpad se odlaže, zakopava i spaljuje, a mještani upozoravaju i na nelegalno vađenje šljunka, pokazali su snimci dronom koje je objavio portal Klix, a prenio portal 6yka.

Riječ je o zemljištu koje ima ključnu ulogu u zaštiti podzemnih rezervoara iz kojih se pitkom vodom snabdijeva dio Kantona Sarajevo. Na tom području nalazi se nekoliko bunara i postrojenja iz kojih se voda ispumpava, a fizički je ograđen samo prostor oko pumpnih stanica. Ostatak zone nema ozbiljnijih prepreka za ulazak niti vidljiv nadzor, a na zaštićeni status upozorava tek dotrajala tabla s teško čitljivim natpisom.

Pročitajte iPreminuo prof. dr. Šekib Sokolović, kardiolog i lični ljekar Alije Izetbegovića

Od lijekova do staklene vune

Dugogodišnji stanovnik Sokolović Kolonije Samir Avdić, nekadašnji vijećnik u Općinskom vijeću Ilidža i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo od 2022. do 2026. godine, kaže da problem traje oko 15 godina. Prema njegovim riječima, velike rupe nastale vađenjem šljunka zatrpavaju se otpadom svih vrsta – od organskog i hemijskog do lijekova, namještaja, staklene vune, stiropora i građevinskog šuta. „Često se ljeti provozam i zateknem tu desetak mašina, bagera, kamiona koji eksploatišu šljunak“, rekao je Avdić.

Mještani tvrde da se otpad na pojedinim mjestima i spaljuje te da je proteklog ljeta zbog toga izbilo nekoliko požara. Avdić prenosi i tvrdnju komšija da neko na postavljenoj rampi naplaćuje prolaz kombijima koji dovoze šut. Naglašava da nije stručnjak te da bi moguće posljedice po podzemne vode trebali utvrditi hidrolozi.

Agencija za vodno područje rijeke Save još 2020. godine saopćila je da nije zaprimila nijedan zahtjev za vađenje materijala iz korita Željeznice na području Ilidže te da je takva eksploatacija, ukoliko se vrši, bespravna.

Nadležnih mnogo, odgovornih nema

Za zaštitu ovog područja nadležno je više institucija: KJKP Vodovod i kanalizacija, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, općinske, kantonalne i federalne inspekcije te Agencija za vodno područje rijeke Save. Kada su ranije upitane o problemu, institucije su se pozivale na podijeljene nadležnosti, a Federalna uprava za inspekcijske poslove navela je da inspektor tokom kontrole nije zatekao nikoga u nezakonitim radnjama.

Dodatni problem je pravni okvir. Na snazi je Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine, čije su kaznene odredbe izražene u jugoslovenskim dinarima. Vlada Kantona Sarajevo u odgovoru na zastupničko pitanje ocijenila je tu odluku faktički neprimjenjivom. Skupština Kantona Sarajevo 6. marta ove godine utvrdila je Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta „Sarajevsko polje“.

Avdić smatra da bi nova odluka bila korak naprijed te da je potrebno jasno utvrditi ko čuva područje, kome građani mogu prijaviti nepravilnosti i ko mora reagovati. Među prioritetima navodi usvajanje nove odluke, formiranje komunalne policije i donošenje zakona o legalizaciji, uz obeštećenje vlasnika zemljišta čija je upotreba ograničena. „Njihovu imovinu u stvari koriste svi građani Kantona Sarajevo koji koriste vodu iz tih bunara“, istakao je.

Bosanski.info

Reference: 6yka