Porijeklo i značenje naziva dana u sedmici u bosanskom jeziku

Većina naziva dana u sedmici koje svakodnevno koristimo potiče iz brojanja, položaja unutar sedmice i tradicije odmora od rada. Među njima, subota je jedini naziv dan koji nije slavenskog porijekla, jer njeni korijeni sežu do hebrejskog pojma šabata, odnosno neradnog dana.

Engleski i njemački nazivi dana razlikuju se od slavenskih jer se vezuju za nebeska tijela i stara germanska božanstva. Međutim, postoje i podudarnosti, poput naziva za srijedu, koji u oba jezika označava sredinu sedmice – njemački “Mittwoch” znači „sredina sedmice“.

Pročitajte iNa planini Jahorini u Bosni i Hercegovini susreću se jesen i zima

Porijeklo naziva dana i njihova značenja

Naziv nedjelja ima temeljnu ulogu u shvatanju slavenskih dana sedmice. Prema ruskom lingvisti Maxu Vasmeru, prvobitno značenje riječi bilo je „neradni dan“, povezano s izrazom „ne-djelati“, odnosno ne raditi. U starijem jeziku, nedjelja je označavala i cijelu sedmicu, što je ostalo sačuvano u izrazima kao što je „za nedjelju dana“, koji označava period od sedam dana.

Po Vasmerovom tumačenju, naziv ponedjeljak nastao je spajanjem riječi „po“ i „nedjelja“, što direktno opisuje dan koji dolazi poslije nedjelje.

Mnogi nazivi dana u sedmici čuvaju brojanje: utorak potiče od staroslavenske riječi za „drugi“, odnosno „vtoroj“ u ruskom. Četvrtak i petak povezani su sa četvrtim i petim danom. Prema Vasmeru, ruski naziv za petak označava peti dan sedmice koja počinje ponedjeljkom. Ovo se razlikuje od grčkog crkvenog brojanja sedmice koje starta nedjeljom, pa se ponedjeljak na grčkom naziva „deutera“ ili drugi dan. Slaveni nisu usvojili ovaj model brojanja, jer im drugi dan pripada utorku.

Naziv srijeda izveden je iz praslavenskog oblika koji znači sredina i povezan je s riječi za srce, opisujući dan u sredini sedmice. Isto značenje ima njemački naziv Mittwoch. Vasmer smatra da je slavenski naziv nastao prevođenjem njemačkog oblika, iako smjer preuzimanja nije potpuno razjašnjen, pa ostaje pretpostavka.

Posebnosti subote i germanski utjecaji na nazive dana

Za razliku od slavenskih naziva, subota je posuđena riječ. Vasmer povezuje njen korijen sa srednjogrčkim „sambaton“, varijantom grčkog „sabbaton“ koja dolazi od hebrejskog šabata. Postoji i objašnjenje da je riječ prešla preko balkanskog latinskog oblika „sambata“. Iz istog izvora potekli su njemački Samstag i francuski samedi. Rasprava se vodi o tome je li naziv preuzet grčkim ili balkanskolatinskim putem, ali hebrejsko porijeklo šabata nije sporno.

Germanski jezici su oslonjeni na rimski sistem imenovanja dana po nebeskim tijelima, pri čemu su rimska božanstva zamijenili svojim. Tako su Monday i Montag povezani s Mjesecom (lat. „Lunae dies“), Tuesday s germanskim bogom rata Tiwa (rimski Mars), Wednesday s Wodenom ili Odinim (od latinskog „Mercurii dies“), Thursday s Thorom (zamijenio Jupiterov „Jovis dies“), Friday s boginjom Frigg (zamjena za Veneru), Saturday sa Saturnom, a Sunday i Sonntag sa Suncem („dies solis“).

Osim naziva srijede, njemački se jezik razlikuje i kod utorka, gdje riječ Dienstag nema jasno utvrđeno porijeklo. Postoje dvije teorije: povezanost s germanskom riječi za javnu skupštinu ili s imenom boga rata Thingsusa, zabilježenog u latinskim natpisima.

Iako su osnovna značenja slavenskih naziva dana (kao dani brojanja i položaja) jasna, detalji njihovog nastanka ostaju dijelom otvoreni. Pitanje njemačkog utjecaja na naziv srijede te Vasmerova pretpostavka da je naziv nedjelja oblikovan prema latinskom „feria“ nisu potvrđeni i predstavljaju predmet daljih rasprava među etimolozima.