Šest ključnih mjera može spasiti do 1,6 miliona života godišnje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvještaj u kojem procjenjuje da bi se oko jedne od svakih 40 smrti u svijetu moglo spriječiti provođenjem šest ključnih mjera za zaštitu zdravlja od posljedica klimatskih promjena. Izvještaj poziva vlade da poduzmu mjere koje bi mogle spasiti približno 1,6 miliona života godišnje i donijeti ekonomske koristi vrijedne bilione dolara.

Procjenjuje se da oko 3,6 milijardi ljudi živi u područjima posebno izloženim klimatskim promjenama i njihovim efektima na zdravlje. Medicinska strategija WHO-a fokusira se na smanjenje rizika koje predstavljaju ekstremne vrućine, zagađenje zraka, zarazne bolesti i nesigurna voda za piće.

Pročitajte iMilionski ugovori o naoružanju pod istragom nakon promjene vlasti u Srbiji

Preporučene mjere za zaštitu zdravlja

Generalni direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, ističe da su rješenja za mnoge probleme već dostupna: „Klimatska kriza je zdravstvena kriza, ali velik dio štete koju uzrokuje možemo spriječiti alatima koje već imamo“. Naglasio je da bi šira primjena ovih mjera mogla spasiti milione života, posebno u zemljama kojima je pomoć najpotrebnija. „Dok se vlade pripremaju za sljedeći krug klimatskih pregovora, zaštita zdravlja mora biti u središtu djelovanja protiv klimatskih promjena“, rekao je.

WHO predlaže sljedećih šest mjera:

• Rano upozoravanje na ekstremne vrućine s ciljem pravovremene najave visokih temperatura i organizacije pomoći najugroženijima.
• Pouzdano snabdijevanje čistom pitkom vodom, posebno tijekom vremenskih nepogoda, radi smanjenja nestašica i zagađenja.
• Unapređenje osnovnih sanitarnih uslova za suzbijanje širenja bolesti povezanih sa zagađenom vodom.
• Osiguranje dostupnih higijenskih uslova i mogućnosti pranja ruku za ograničavanje prenošenja bolesti.
• Korištenje čišćih goriva i tehnologija u domaćinstvima za smanjenje zagađenja zraka i emisija stakleničkih plinova.
• Drugačije određivanje cijena fosilnih goriva koje bi u većoj mjeri odražavale štetu za ljudsko zdravlje i okolinu.

Utjecaj smanjenja upotrebe fosilnih goriva

Izvještaj naglašava da bi najveći zdravstveni učinak imalo smanjenje upotrebe fosilnih goriva. WHO procjenjuje da bi se tako moglo izbjeći više od milion prijevremenih smrti godišnje, uključujući one povezane s moždanim udarom, srčanim bolestima, rakom pluća, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom i saobraćajnim nesrećama.

Prelazak na čišće izvore energije doveo bi do smanjenja zagađenja zraka, što bi smanjilo broj oboljenja i smrtnih slučajeva povezanih s respiratornim infekcijama, koronarnom bolešću srca, rakom pluća i drugim hroničnim bolestima. WHO stoga poziva na efikasniju politiku cijena fosilnih goriva, koja bi u obzir uzimala njihove stvarne zdravstvene i ekološke posljedice. Takva politika imala bi godišnje fiskalne koristi za države širom svijeta u iznosu od oko 5,4 biliona američkih dolara.

Izvještaj također upozorava na moguće posljedice neaktivnosti. Pothranjenost, malarija, proljev i zdravstvene tegobe uzrokovane visokim temperaturama mogli bi, kao efekti klimatskih promjena, dovesti do oko 250.000 prijevremenih smrti godišnje u periodu od 2030. do 2050. godine. Do 2050. godine, još 500 miliona ljudi bi moglo biti izloženo prijenosnicima zaraznih bolesti koji ovise o klimatskim uslovima, navodi WHO.