Cijene zlata i srebra padaju zbog geopolitičkih i tržišnih promjena

Cijena srebra pala je na najniži nivo od novembra prošle godine, dok su cijene zlata i nafte zabilježile oscilacije uslijed geopolitičkih tenzija i očekivanja u vezi s monetarnom politikom. U utorak ujutro srebro je dostiglo cijenu od 48,62 dolara, što je najniži nivo od novembra 2025. godine, nakon čega se blago oporavilo na 50,19 dolara. Zlato se trgovalo relativno stabilno, oko 3.960 dolara, iako je ranije u toku dana palo na 3.904,10 dolara, blago iznad svojeg godišnjeg minimuma.

Pad cijena plemenitih metala desio se nakon početnog rasta cijena sirove nafte Brent, koja je porasla uslijed američkih napada na iransko ostrvo Kešm. Međutim, kasnije su cijene nafte pale za 1,68 odsto, što je uzrokovalo djelimični oporavak zlata i srebra.

Pročitajte iTužilaštvo: Macura iz Alta banke izvukao 390 miliona eura, većinu preko fiktivnog pazara

Reakcije stručnjaka i tržišni uticaji

Ole Hansen, direktor strategije za robna tržišta u Sakso banci, istakao je da trenutni pad cijena odražava „krhko raspoloženje“ na tržištu, koje karakteriše prodaja podstaknuta tehničkim pokazateljima i tržišnim trendovima koji nadmašuju potražnju. Prema njegovim riječima, investitori sada prate izbore za Kongres SAD, situaciju na Bliskom istoku i kretanje cijena energenata.

Tim Voterer, glavni tržišni analitičar kompanije KCM Trade, ukazao je na mogući uticaj izbora na tehnološki sektor. Naglasio je da bi potpuna pobjeda demokrata, odnosno njihovo osvajanje kontrole nad oba doma Kongresa, mogla donijeti dodatni regulatorni pritisak na tehnološke kompanije, što bi se moglo odraziti i na druga tržišta: „Dodatni pritisak na tehnološki sektor zbog pojačanog regulatornog nadzora mogao bi se prenijeti i na drugo tržište.“

Džon Rid, glavni tržišni strateg Svjetskog savjeta za zlato, smatra da monetarna politika ima veći uticaj na cijene plemenitih metala nego koja partija upravlja Kongresom. On ističe kako bi eventualno preuzimanje kontrole nad Kongresom od strane demokrata prije svega povećalo rizik i neizvjesnost, a ne definiralo direktno smjer cijene zlata.

Kamatne stope i tržišni trendovi

Tržišne procjene temelje se na očekivanjima da će američke Federalne rezerve (Fed) vjerovatno podići kamatne stope na decembarskom sastanku, nakon što su ih u oktobru zadržale na istom nivou. Podaci alata FedWatch kompanije CME Group ukazuju na oko 75 posto šanse za povećanje, dok mogućnost zadržavanja iste stope iznosi otprilike 25 posto. Smještanje kamatnih stopa na istom nivou ili njihovo smanjenje praktično se ne očekuje.

Predsjednici regionalnih banki Federalnih rezervi u Sent Luisu i Dalasu najavili su potrebu za dodatnim podizanjima kamatnih stopa najmanje dva puta kako bi se inflacija suzbila.

Zlato i srebro su ranije ove godine dostigli historijske maksimume. Cijena zlata zabilježila je rekordan nivo od 5.600 dolara, a srebra 121 dolar, potaknuta nižim kamatnim stopama, carinskom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, rastućom potražnjom u tehnološkoj industriji i jačanjem međunarodnih napetosti.

Krajem januara cijene su naglo pale nakon što je Trump najavio kandidaturu Kevina Vorša za predsjednika Federalnih rezervi, čija se politika smatra restriktivnijom, što je uticalo na smanjenje očekivanja investitora. Tokom rata u Iranu cijene plemenitih metala uglavnom su opadale, dok su cijene nafte rasle, a tokom ljeta tržište je bilo relativno mirno prije krajnje blagog rasta krajem avgusta.

Bosanski.info