Ustavni sud Federacije BiH potvrdio je da su odredbe Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca jasne, te ne sprečavaju sudove od postupanja prema njegovim odlukama. Ovo je rezultat zahtjeva koji je Vrhovni sud FBiH uputio Ustavnom sudu, a koji se odnosi na sporno pitanje naknade za pripravnost, naročito u vezi s pravom sudija na tu naknadu za period prije stupanja na snagu izmjena zakona u augustu 2022. godine.
Prethodno je Ustavni sud 2021. godine, u odluci U-7/21, utvrdio da spomenuti zakon diskriminira nosioce pravosudnih funkcija jer ne predviđa naknadu za dežurstvo i pripravnost. Nakon izmjena zakona, sudije jednog općinskog suda su zatražile naknadu i za raniji period, od novembra 2019. godine, što je Općinski sud u Visokom prvobitno priznao, a Kantonalni sud u Zenici potvrdio. Ipak, Vrhovni sud FBiH je ukinuo tu presudu u septembru 2024. godine, obrazlažući da se odluke Ustavnog suda primjenjuju od dana objave.
U julu 2025. godine, Građansko odjeljenje Vrhovnog suda FBiH zauzelo je stavu da se naknade mogu tražiti i za prethodni period, što je dovelo do postavljanja pitanja sutkinje Silvane Brković-Mujagić Ustavnom sudu u januaru 2026. o jasnoći osporenih zakonskih odredaba. Ustavni sud je u svom zaključku naglasio da redovni sudovi ne smiju samostalno ocjenjivati ustavnost propisa, već takva pitanja trebaju proslijediti Ustavnom sudu.
Iako je odluka Ustavnog suda razjasnila neke aspekte primjene zakona, nije riješila konkretan spor oko naknade za pripravnost niti osigurala da će sudije dobiti novac za period koji prethodi izmjenama zakona. Također, potvrda da sudovi ne mogu samostalno određivati vremensko djelovanje odluka Ustavnog suda dovodi u sumnju ranije stajalište Vrhovnog suda FBiH.
Bosanski.info
