Na kamenjaru hrvatskog otoka Paga već skoro tri decenije postoji neobična formacija u obliku trougla koja je inspirisala različite teorije, uključujući i pretpostavku o mogućem slijetanju vanzemaljske letjelice. Ova misteriozna lokacija, poznata kao Paški trougao, otkrivena je 9. maja 1999. godine kada je geodeta Zdenko Grbavac tokom mjerenja terena za planirani kamenolom primijetio svjetliju površinu koja se razlikovala od okoline.
Trougao, sa stranicama dimenzija približno 32, 32 i 22 metra, prostire se na oko 500 kvadratnih metara, a njegovo prisustvo ubrzo je privuklo pažnju javnosti i postalo predmet spekulacija. Ova formacija je vidljiva iz vazduha zbog razlike u boji kamenja, ali nije duboki otisak već se radi o podlozi koja se razlikuje od svoje okoline.
Priče o vanzemaljcima dodatno su podstaknute događanjima iz 1997. godine kada su prijavljene neobične svjetlosti na nebu u ovom području. Policijske službe su zabilježile opažanja neidentifikovanih sjajnih objekata, što je dovelo do pretpostavki da bi Paški trougao mogao predstavljati mjesto slijetanja tih nepoznatih letjelica. Ipak, do danas nijedna fizička povezanost između tih događaja nije utvrđena.
Osim spekulacija o vanzemaljcima, vezane su i tvrdnje o neobičnijim svojstvima kamenja unutar Paškog trougla. Postoji priča da kamenje pokazuje crvenkast sjaj kada je izloženo ultraljubičastom svjetlu, a neki entuzijasti su sugerirali da bi to moglo značiti da je kamenje nekada bilo podvrgnuto ekstremnim temperaturama, poput onih koje bi izvorno mogla uzrokovati vanzemaljska letjelica. Ove tvrdnje su često povezivane sa istraživačem Stjepanom Zvonarićem.
Međutim, nauka ne potvrđuje ove tvrdnje. Iako crvenkasti sjaj zvuči intrigantno, to ne dokazuje da je kamenje bilo izloženo visokim temperaturama. Pag je krško ostrvo s mnogo krečnjaka i dolomita, koji mogu mijenjati izgled pod uticajem prirodnih faktora kao što su vjetar, so i padavine. Minerali poput kalcita mogu prirodno fluorescirati pod ultraljubičastim svjetlom, a crvenkast sjaj može biti rezultat prisustva mangana i drugih elemenata.
Uprkos prirodnim objašnjenjima, takođe se razmatra i mogućnost ljudske intervencije u oblikovanju ovoga područja, ali ni za takve teze nema dovoljno dokaza. Tustog čelo, gde se nalazi Paški trougao, poznato je po svojoj stjenovitoj strukturi koja daje izgleda kao “mjesečev krajolik”, a dokumenti Grada Novalje opisuju to područje kao snažno oblikovano bura i posolicom.
Tokom vremena, Paški trougao je postao turistička atrakcija, a prema podacima iz 2009. godine, lokaciju je posjetilo oko 30.000 turista u prethodnoj godini. Izgrađen je i makadamski pristup, što je dodatno olakšalo pristup ovoj misterioznoj formaciji.
Više od 27 godina nakon otkrića, Paški trougao i dalje intrigira posjetitelje i istražitelje. Iako se sve više saznaje o geološkim i mineralnim karakteristikama ovog mesta, još uvijek nema konačnih dokaza koji bi ukazali na prirodu ili poreklo ovog fenomena. Da li će ikada biti razjašnjena misterija Paškog trougla ostaje neizvjesno, ali ono što je sigurno jest da je to jedna od najzanimljivijih priča na hrvatskom Jadranu, koja spaja prirodu, nauku i teorije o vanzemaljskim letjelicama.
Bosanski.info
