Knjiga koja nije gorjela: kako su Sarajlije dva puta spasile Sarajevsku hagadu

Zima 1941. godine. Sarajevo je pod okupacijom, a u Zemaljskom muzeju čuva se knjiga koju okupatori žele imati. Mala je, stane u dvije šake, ali iza nje stoji gotovo sedam stoljeća historije. To je Sarajevska hagada, jedan od najvrednijih rukopisa na svijetu, i knjiga čija je sudbina neraskidivo vezana za Sarajevo i njegove ljude.

Iz Barcelone, preko Venecije, do Sarajeva

Hagada je knjiga koju Jevreji čitaju za praznik Pesah, kada se prisjećaju izlaska iz Egipta. Sarajevska hagada nastala je oko 1350. godine na sjeveroistoku današnje Španije, najvjerovatnije u Barceloni. Pisana je ručno, na pergamentu, a ukrašena je desetinama minijatura, od stvaranja svijeta do Mojsija, uz upotrebu bakra i zlata. Na nekim stranicama i danas se vide mrlje od vina, tragovi porodičnih večera za kojima je čitana generacijama.

Pročitajte i„Razbit ćemo Peti korpus“: kako je propao Mladićev plan za pad Bosanske Krajine

Kada su 1492. godine španski vladari protjerali Jevreje, knjiga je otišla s njima u izgnanstvo. Njen trag pojavljuje se u Italiji: 1609. godine u Veneciji katolički cenzor Giovanni Domenico Vistorini upisao je na njenu posljednju stranicu da u njoj nema ničega protiv crkve. U vrijeme kada su se hebrejske knjige spaljivale, taj potpis ju je spasio.

Kako je stigla u Bosnu, ne zna se pouzdano. Sarajevo je stoljećima bilo dom sefardskih Jevreja, potomaka izgnanika iz Španije. Godine 1894. porodica Kohen prodala je hagadu Zemaljskom muzeju i od tada se zove Sarajevska hagada.

Derviš Korkut: bibliotekar koji je spasio knjigu i djevojku

Tokom Drugog svjetskog rata nacisti su širom Evrope pljačkali i uništavali jevrejsko kulturno blago. U muzeju je tada radio bibliotekar Derviš Korkut, musliman, poznavalac orijentalnih jezika i čovjek od knjige. Prema priči koja se najčešće prenosi, Korkut je hagadu iznio iz muzeja i odnio na Bjelašnicu, gdje ju je jedan seoski imam sakrio do kraja rata. Postoji više verzija ovog događaja, ali se sve slažu da je knjiga spašena zahvaljujući Korkutu.

On i njegova supruga Servet u svoju kuću primili su i mladu Jevrejku Miru Papo, predstavljajući je kao muslimansku služavku, i tako je sakrili od progona. Yad Vashem ih je kasnije proglasio Pravednicima među narodima.

Opsada 1992: knjiga u trezoru Narodne banke

Pola stoljeća kasnije Sarajevo je ponovo bilo u ratu. Zemaljski muzej nalazio se blizu linije razgraničenja i bio je pogađan granatama. Direktor muzeja Enver Imamović, sa saradnicima i pripadnicima policije, iznio je hagadu iz zgrade i pohranio je u trezor Narodne banke, gdje je ostala do kraja rata. Nakon restauracije, knjiga je od 2002. godine ponovo izložena u Zemaljskom muzeju, u posebnoj prostoriji zaštićenoj od svjetla i vlage.

Knjiga koja govori o Sarajevu

Jevrejska knjiga nastala u Španiji, spašena potpisom katoličkog svećenika u Italiji i sačuvana zahvaljujući muslimanima u gradu u kojem su stoljećima, jedno do drugog, stajali džamija, crkva i sinagoga. Sarajevska hagada nije samo dragocjen rukopis. Ona je dokaz da ljudi i u najmračnijim vremenima mogu izabrati da sačuvaju ono što pripada drugima.

Priču o Sarajevskoj hagadi pogledajte i u dokumentarnom filmu na YouTube kanalu Bosnian Voice.

Napomena: ilustracije u filmu i u ovom tekstu napravljene su uz pomoć umjetne inteligencije i ne prikazuju stvarne osobe ni originalne stranice rukopisa.

Izvori: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Yad Vashem

Bosanski.info

Bosanski.info