Kako pravilno koristiti so i temperaturu za uspješno kiseljenje kupusa

Većina neuspjelog kiseljenja kupusa svodi se na tri greške: pogrešnu količinu soli, previsoku temperaturu i kupus koji nije potopljen u salamuru.
Kiseli kupus je u bosanskohercegovačkim domaćinstvima zimska osnova, a novembar je vrijeme kada se većina zimnice slaže u burad i tegle. Ipak, svake godine dio domaćica ostane bez dijela zalihe jer se kupus omekša, zamuti ili pokvari. Razlozi su gotovo uvijek isti: pogrešna količina soli, previsoka temperatura i kupus koji nije do kraja potopljen u salamuri.
Odabir kupusa i priprema
Za kiseljenje se koristi kasni bijeli kupus čvrstih glavica, jer takav sadrži dovoljno prirodnog šećera za razvoj mliječnokiselinskih bakterija. Dodavanje šećera nije potrebno, a stručnjaci upozoravaju da može umanjiti količinu vitamina C.
Pročitajte iAdmira Adilović svakodnevno brine o životinjama i domaćinstvu na selu
- Cijele glavice je korisno ostaviti 2–3 dana na suhom mjestu prije kiseljenja. Malo se osuše, postanu savitljivije, a oštećeni listovi se lakše uoče.
- Kod cijelih glavica izrežite okolo kocena ili zarežite križ dubok oko dva centimetra, da se i unutrašnjost soli i vrije ravnomjerno kao vanjski listovi.
- Posuđe mora biti čisto: drvena bačva, staklena ili keramička posuda. Izbjegavajte metalne posude koje reaguju sa slanim rastvorom.
Koliko soli staviti
So je ključna za uspjeh. Premalo soli daje meku i sklonu kvarenju hranu, a previše zaustavlja fermentaciju. Navodi se da je za rezani kupus uobičajeno oko 2 do 2,5 posto soli u odnosu na težinu kupusa, odnosno 20 do 25 grama na kilogram. Univerzitetski ekstenzijski savjeti iz SAD-a idu sličnim putem: oko tri velike kašike soli na pet funti (oko 2,3 kg) kupusa, uz preporuku da se kupus važe, a ne mjeri „od oka“.
Za cijele glavice u salamuri u domaćoj praksi se spominje slanija otopina, oko 3–4 posto, što je 300 do 400 grama soli na 10 litara vode. Sol dobro otopite prije sipanja, a salamuru dolijevajte postepeno.
Koristite krupnu kuhinjsku ili sol za kiseljenje bez dodataka. Jodirana sol, kao i neke vrste pahuljaste soli, mogu uzrokovati tamnjenje ili smetati fermentaciji.
Rezani kupus: kako postupati
- Rezani kupus izvagajte i dobro izmiješajte sa soli.
- Ostavite ga da pusti sok, a zatim ga čvrsto slažite u posudu da ne ostanu zračni džepovi.
- Kupus mora biti potpuno pod tekućinom. Pritisnite ga čistim tanjirom, daskom ili križnim letvicama i stavite težinu.
- Uklanjajte pjenu s površine i redovno provjeravajte da je kupus potopljen.
Temperatura i trajanje
Za početak vrenja povoljna je temperatura od 15 do 20 °C, prema domaćim savjetima. Američki ekstenzijski izvor navodi raspon od 21 do 24 °C za brže vrenje, ali upozorava da iznad 27 °C raste rizik od kvarenja. Prekomjerna toplota je jedan od najčešćih razloga zašto se kupus pokvari.
Fiksnog broja dana nema. Kupus se kiseli dok ne postigne željenu kiselost, a manje posude fermentiraju brže od velikih bačvi. Kada je kupus ugodno kiseo, premjestite ga na hladno mjesto, po mogućnosti ispod 10 °C, da se proces uspori i da ne postane prekiseo.
Zašto se kupus kvari i šta uraditi
Najčešći uzroci su premalo soli, kupus koji izviruje iz salamure, previsoka temperatura i oštećeni listovi koji su ostali u masi. Kupus koji je ostao iznad tekućine razvija plijesan.
- Ako primijetite plijesan na površini, sluzavu teksturu ili neugodan miris, smjesu treba baciti. Ne kušajte je.
- Pjena i tanak bijeli sloj prilikom vrenja su česti, ali ih treba redovno skidati.
Čuvanje
Gotov kiseli kupus se u frižideru čuva nekoliko mjeseci. Može se i zamrznuti, čime se zadržava hrskavost. Zagrijavanje i konzerviranje uništavaju korisne bakterije i mogu omekšati kupus, pa je hladno čuvanje bolji izbor.
Sitni dodaci poput komada dunje ili nekoliko zrna kukuruza daju boju, a očišćeni korijen hrena daje blagu ljutinu i, prema domaćoj praksi, pomaže u zaštiti od kvarenja.
Bosanski.info
Reference: Penn State Extension: How to Make Sauerkraut, Novosti: Tajne kiseljenja kupusa, 021.rs: Koliko soli je potrebno za kiseli kupus
Još iz rubrike Zanimljivosti

Stari most u Mostaru: historija, rušenje, obnova i tradicija skokova u Neretvu



Bosanska kahva: historija, običaji i kako se pravi u džezvi



