Cijene nafte zadržale su stabilnost tokom petka, dok investitori razmatraju različite signale koji utiču na globalno snabdijevanje, uključujući moguće nove tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i naznake oporavka isporuka iz Bliskog istoka. Cijena sirove nafte Brent pala je za tri centa, odnosno 0,03 posto, na 102,28 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta zabilježila pad od 19 centi, ili 0,2 posto, i trenutno se prodaje po 92,68 dolara po barelu.
Brent nafta završava sedmicu s padom od oko dva posto, uprkos povećanju od više od četiri dolara u četvrtak. Nasuprot tome, WTI bi mogao zabilježiti mali sedmični rast od oko 0,3 posto. Analitičari ističu da tržište reagira na kombinaciju različitih faktora. Povećani izvoz iz Saudijske Arabije umanjuje zabrinutost u vezi sa snabdijevanjem, dok izvještaji o mogućem dodatnom američkom vojnom prisustvu na Bliskom istoku ponovo podižu geopolitičke rizike.
Prema informacijama Wall Street Journala, Sjedinjene Američke Države šalju treći nosač aviona i do 10.000 dodatnih vojnika u taj region, dok predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost novih vojnih udaraca na Iran nakon američkih međuizbora. Cijene nafte su porasle dan ranije nakon što je Reuters izvijestio o suspendovanju izvoza naftnih derivata od strane kineskih rafinerija za oktobar, s ciljem očuvanja domaćih zaliha u Pekingu. Ovaj potez dodatno je pojačao neizvjesnost na globalnom tržištu goriva.
Pored toga, na cijene utiču i pritisci iz Washingtona na evropske zemlje da oslobode dio svojih hitnih rezervi dizela. Kako izvještava Reuters, SAD je zatražio od Evropske unije da na tržište pusti oko 120 miliona barela dizela u narednih šest mjeseci, kako bi se ublažio rast globalnih cijena goriva. Analitičari upozoravaju da je nivo od 100 dolara po barelu postao važna psihološka granica za tržište, posebno u situaciji povećanog rizika od poremećaja u transportu sirove nafte i njeno derivata iz regiona Bliskog istoka.
Bosanski.info
