Cijene hrane na svjetskom tržištu ponovno su porasle, a očekuje se da će ovaj trend uticati na maloprodajne cijene u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), referentni indeks cijena hrane u septembru 2026. godine iznosio je 136 bodova, što predstavlja povećanje od 1,5 posto u odnosu na avgust i 5,8 posto u poređenju sa septembrom prošle godine.
Žitarice predvode rast cijena, s povećanjem od 5,1 posto u septembru, a 17,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Cijene riže također su porasle, i to za 1,4 posto, što se dovodi u vezu sa nepovoljnim vremenskim prilikama i smanjenom ponudom Indica riže. Za BiH je posebno značajna kretanja na tržištu pšenice, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju koristi, uglavnom iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.
U septembru su svjetske cijene pšenice povećane za 6,3 posto, dok je cijena kukuruza porasla za 5,6 posto. Glavni uzroci rasta cijena uključuju logističke prepreke u regiji Crnog mora i sušne uslove tokom sjetve u Sjedinjenim Američkim Državama. Ekonomist FAO-a, Maksimo Torero, upozorio je da ovo uzrokuje porast troškova energije, transporta i hrane, te da bi, ako se trend nastavi, mogli nastati dodatni pritisci na maloprodajne cijene hrane, posebno u zemljama koje zavise od uvoza.
FaO također predviđa pad globalne proizvodnje žitarica u 2026. godini od 2,1 posto, na približno 2,98 milijardi tona, uz blago povećanje potrošnje na 2,966 milijardi tona. Očekuje se i pad svjetske trgovine žitaricama za 3,5 posto zbog logističkih poteškoća u Crnom moru.
Dodatni izazovi odražavaju se u izvještaju AMIS “Market Monitor”, koji ukazuje na rast troškova transporta, povećanje cijena umjetnih gnojiva i neprekidne logističke poteškoće, što stvara nesigurno tržišno okruženje. Osim toga, pojavljivanje fenomena El Niño dodatno povećava nesigurnost u pogledu prinosa, posebno riže u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, gdje su prinosi tokom ovih epizoda u prosjeku niži.
Ova kretanja na globalnom tržištu imaju poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na visoku zavisnost od uvoza hrane. Ako se pritisci na proizvodnju, transport i snabdijevanje nastave, dio troškova mogao bi se uskoro odraziti na cijene koje plaćaju domaći potrošači.
Bosanski.info
