Dojavi vijest

Naslovna › Zdravlje

Zdravlje zimi

Vitamin D zimi: ko je u riziku od nedostatka, koliko uzimati i kada se testirati

Piše: Urednik6 min čitanja
Zimsko sunce iznad snijegom prekrivenog puta
Foto: Dietmar Rabich / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Od oktobra do aprila sunce na našoj geografskoj širini nije dovoljno jako da koža stvori potreban vitamin D. Donosimo pregled ko je najviše u riziku, iz kojih namirnica ga dobijamo, koje doze preporučuju zdravstvene institucije i kada se obratiti ljekaru.

Od oktobra do aprila sunce u Bosni i Hercegovini nije dovoljno jako da bi koža stvarala vitamin D. Zato su kasna jesen i zima period u kojem većina ljudi ima najniže zalihe ovog vitamina, a stručne zdravstvene institucije u Evropi za taj dio godine preporučuju dodatak ishrani.

Zašto je vitamin D važan

Vitamin D pomaže tijelu da regulira nivo kalcija i fosfata, minerala bez kojih nema zdravih kostiju, zuba i mišića. Kod djece ozbiljan i dugotrajan nedostatak može izazvati rahitis, bolest u kojoj se kosti savijaju i deformišu. Kod odraslih nedostatak može dovesti do osteomalacije, stanja koje se manifestuje bolovima u kostima i slabošću mišića.

Pročitajte iNestašica lijeka Recormon u BiH mogla bi trajati do jula 2028 godine

Za razliku od većine drugih vitamina, vitamin D najvećim dijelom ne dobijamo hranom, nego ga stvara koža kada je izložena sunčevim UVB zracima. Upravo zato zima pravi razliku.

Zašto ga zimi nedostaje

Bosna i Hercegovina leži otprilike između 42. i 45. paralele, na sličnoj geografskoj širini kao Slovenija. Slovenski Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) u smjernicama objavljenim u novembru 2025. navodi da na toj širini sunčevi UVB zraci od oktobra do aprila nisu dovoljno jaki za stvaranje dovoljne količine vitamina D u koži. Britanska zdravstvena služba NHS za Veliku Britaniju, koja je sjevernije, kao kritičan period navodi oktobar do početka marta.

Tome doprinosi i način života zimi: kraći dani, više vremena u zatvorenom, topla odjeća koja pokriva gotovo cijelo tijelo.

Ko je posebno u riziku

Nedostatak vitamina D može imati svako, ali neke grupe su izložene većem riziku:

  • starije osobe, jer koža s godinama stvara manje vitamina D, a stariji ljudi često manje izlaze napolje;
  • osobe koje rijetko izlaze – nepokretni, bolesni, stanari staračkih domova;
  • bebe i mala djeca, posebno bebe koje se doje;
  • trudnice i dojilje;
  • osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, kod kojih se vitamin D zadržava u masnom tkivu pa su potrebne veće količine;
  • osobe tamnije puti i osobe koje napolju pokrivaju većinu kože;
  • osobe s bolestima crijeva, jetre ili bubrega i oni koji uzimaju lijekove koji ubrzavaju razgradnju vitamina D.

Kako prepoznati nedostatak

Blagi nedostatak često nema nikakve jasne znakove i mnogi ljudi ne znaju da ga imaju. Kada je nedostatak izraženiji i traje duže, mogu se javiti:

  • bolovi u kostima, naročito u leđima, karlici i nogama;
  • slabost mišića i teže ustajanje ili penjanje uz stepenice;
  • kod djece usporen rast i savijanje nogu.

Umor, loše raspoloženje i česte prehlade pripisuju se nedostatku vitamina D, ali ti znakovi imaju mnogo mogućih uzroka. Zato se na osnovu njih ne može samostalno zaključiti da vam nedostaje vitamin D – to procjenjuje ljekar.

Iz kojih namirnica ga možemo dobiti

Hranom se može unijeti samo dio potrebne količine, ali i to pomaže. Prema NHS-u, najbolji izvori su:

  • masna riba: losos, sardine, pastrmka, haringa i skuša;
  • žumanjak jajeta;
  • crveno meso i jetra (jetra se ne preporučuje trudnicama);
  • obogaćene namirnice, npr. neke žitarice za doručak i margarini – na deklaraciji piše da je dodan vitamin D.

Tradicionalna zimska trpeza s jajima i ribom, poput pastrmke iz naših rijeka, dobra je osnova, ali za većinu ljudi nije dovoljna da nadoknadi nedostatak sunca.

Koliko vitamina D se preporučuje

Preporuke se razlikuju od države do države. NHS za odrasle i djecu stariju od godinu dana preporučuje 10 mikrograma (400 IJ) dnevno u jesen i zimu. Slovenski NIJZ, čiji se klimatski uslovi najviše poklapaju s našim, preporučuje od oktobra do aprila:

  • bebe do godine dana: 400 IJ dnevno, tokom cijele godine;
  • djeca od 1 do 13 godina: 600–800 IJ dnevno;
  • mladi od 13 do 18 godina i odrasli do 65 godina: 800–1.000 IJ dnevno;
  • osobe starije od 65 godina: 1.000–2.000 IJ dnevno, a tokom cijele godine ako većinom borave u zatvorenom;
  • trudnice i dojilje: 800–1.000 IJ dnevno, tokom trudnoće i dojenja.

Za osobe s prekomjernom težinom NIJZ navodi približno dvostruko veće doze. Smjernice također preporučuju uzimanje svaki dan, a ne velike doze rijetko.

Na pakovanjima se količina navodi u mikrogramima (µg ili mcg) ili međunarodnim jedinicama (IJ ili IU): 1 mikrogram = 40 IJ, pa je 10 mikrograma isto što i 400 IJ, a 25 mikrograma 1.000 IJ.

Koju dozu trebate vi ili vaše dijete, posebno ako imate hroničnu bolest ili uzimate lijekove, dogovorite s porodičnim ljekarom, pedijatrom ili farmaceutom.

Može li se pretjerati

Može. Od sunca se ne može „predozirati“ vitamin D, ali od tableta i kapi može. Dugotrajno uzimanje prevelikih doza dovodi do previše kalcija u krvi (hiperkalcemija), što može oslabiti kosti i oštetiti bubrege i srce. Gornje sigurne granice za dnevni unos su:

  • odrasli, uključujući trudnice, i mladi od 11 godina: do 4.000 IJ (100 mikrograma);
  • djeca od 1 do 10 godina: do 2.000 IJ (50 mikrograma);
  • bebe do godine dana: do 1.000 IJ (25 mikrograma).

Pazite da ne uzimate vitamin D istovremeno iz više preparata, npr. iz multivitamina i posebnih kapi, a da toga niste svjesni. Preparate držite van domašaja djece.

Treba li se testirati

Rutinsko testiranje svih ljudi nije preporučeno. Prema smjernicama NIJZ-a, nivo vitamina D u krvi (25(OH)D) ima smisla provjeriti kada za to postoji medicinski razlog, na primjer kod:

  • osteoporoze ili sumnje na rahitis i osteomalaciju;
  • poremećenih nalaza kalcija ili fosfata;
  • bolesti koje otežavaju upijanje hrane u crijevima;
  • uznapredovalih bolesti bubrega ili jetre;
  • uzimanja lijekova koji utiču na vitamin D.

Nalaz se izražava u nmol/L ili ng/mL. Ako vidite drugačije brojeve na dva nalaza, provjerite jedinicu: 20 ng/mL je isto što i 50 nmol/L. Tumačenje nalaza prepustite ljekaru.

Kada ići ljekaru

Obratite se porodičnom ljekaru ako imate dugotrajne bolove u kostima, slabost mišića ili česte prijelome, ako dijete sporo raste ili ima savijene noge, te prije uzimanja vitamina D ako imate hroničnu bolest, posebno bubrega, ili redovno uzimate lijekove.

Česta pitanja

Mogu li zimi dobiti dovoljno vitamina D šetnjom na suncu?

Šetnja je zdrava, ali od oktobra do aprila na našoj geografskoj širini sunce nije dovoljno jako da koža stvori potrebnu količinu vitamina D.

Treba li beba piti vitamin D kapi?

Prema NIJZ-u i NHS-u, bebama koje se doje preporučuje se vitamin D od rođenja, a dozu i preparat preporučuje pedijatar. Bebe koje piju više od 500 ml adaptiranog mlijeka dnevno uglavnom ga već dobijaju iz mlijeka.

Kada u danu uzeti vitamin D?

Vitamin D se rastvara u mastima, pa se obično uzima uz obrok. Najvažnije je da ga uzimate redovno, svaki dan.

Treba li ga uzimati i ljeti?

Većini ljudi ljeti nije potreban jer ga stvara koža. Izuzetak su bebe, osobe koje gotovo ne izlaze napolje i rizične grupe kojima ljekar preporuči uzimanje tokom cijele godine.

Bosanski.info

Reference: NHS – Vitamin D, NIJZ – Smjernice za vitamin D (2025)

Još iz rubrike Zdravlje