Dijaspora u 2025. poslala rekordnih 4,46 milijardi KM u BiH

Lične doznake iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini dostigle su 4,46 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. To je gotovo osam posto BDP-a zemlje.
Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu poslali su u 2025. godini svojim porodicama u BiH rekordnih 4,46 milijardi KM, odnosno oko 2,28 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke BiH koje je objavio portal Zenicablog. Taj iznos čini gotovo osam posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Rast iz godine u godinu
Prema podacima Centralne banke, lične doznake iz inostranstva iznosile su 3,79 milijardi KM u 2023. i 4,16 milijardi KM u 2024. godini. Rast u 2025. iznosi oko 300 miliona KM u odnosu na godinu ranije, a za dvije godine iznos je veći za oko 670 miliona KM.
Pročitajte iNavijači BiH u Solni žele zajedno sa Šveđanima otpjevati švedsku himnu
Da bi se ta brojka lakše razumjela: 4,46 milijardi KM godišnje znači prosječno oko 12 miliona KM svakog dana koji iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Švicarske, skandinavskih zemalja, SAD-a i drugih država stigne na račune i u ruke porodica u BiH. Doznake se procjenjuju na između 7,8 i osam posto BDP-a.
U prvom tromjesečju 2026. u BiH je stiglo 956,6 miliona KM, što je 19,96 posto manje nego u posljednjem kvartalu 2025. Takav pad je uobičajen, jer kraj godine, s praznicima i dolascima dijaspore, tradicionalno donosi najviše novca. Da li će 2026. donijeti novi rekord, pokazat će podaci za cijelu godinu.
Šta to znači za porodice i za dijasporu
Novac iz dijaspore odavno je jedan od najvažnijih izvora prihoda za mnoga domaćinstva, posebno za penzionere i porodice u manjim mjestima. Za razliku od kredita, ovaj novac se ne vraća, a najveći dio troši se na svakodnevne potrebe – hranu, režije, lijekove i školovanje. Ranije procjene govorile su da je dijaspora za 17 godina u BiH poslala blizu 35 milijardi KM, a od tada godišnji iznosi stalno rastu.
Za one koji redovno šalju novac važna je i činjenica da je Centralna banka BiH podnijela zahtjev za pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Ako BiH postane dio tog sistema, transferi u eurima iz zemalja Evropske unije trebali bi postati jeftiniji i brži, što bi direktno smanjilo troškove slanja novca kući.
S druge strane, rizik predstavlja mogući povratak BiH na sivu listu Moneyvala, tijela Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca. U tom slučaju banke u inostranstvu strože provjeravaju transakcije prema zemljama s te liste, što bi moglo usporiti i poskupiti transfere prema BiH.
Bosanski.info
Reference: Zenicablog







