Dojavi vijest

Naslovna › Dijaspora

Rad u Hrvatskoj

Hrvatska za deset mjeseci izdala 23.914 radnih dozvola državljanima BiH

Piše: Urednik3 min čitanja
worker, grinder, factory, workplace, workshop, production, manufacturing, industry, metal work, work, steel, metal, profession, worker, worker, factory, factory, factory, production, manufacturing, manufacturing, manufacturing, manufacturing, manufacturing, industry, industry, work, work, steel, steel, metal
Foto: jannonivergall / Pixabay

Državljani BiH i dalje su prvi po broju dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, ali je broj izdatih dozvola manji za gotovo 12 posto nego prošle godine.

Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2026. godine državljanima Bosne i Hercegovine izdala 23.914 dozvola za boravak i rad, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH), o kojima je pisalo Oslobođenje. Time je BiH i dalje na prvom mjestu po broju radnika kojima Hrvatska izdaje ove dozvole.

Iza BiH su Filipini sa 20.740 dozvola i Srbija sa 20.646. Slijede Nepal (18.902) i Sjeverna Makedonija (10.839), a među prvih deset su još Indija sa 8.287, Uzbekistan sa 6.258, Kosovo sa 4.844, Egipat sa 2.611 i Albanija sa 2.291 dozvolom.

Pročitajte iCarina pri dolasku u BiH 2026: koliko robe, cigareta, alkohola i novca smijete unijeti

Koliko je to ljudi i šta brojke pokazuju

Broj od gotovo 24.000 dozvola približan je broju stanovnika cijele općine Modriča, Novi Grad ili Derventa, računajući i seoska naselja, prema popisu iz 2013. godine. Drugim riječima, za deset mjeseci u Hrvatsku je po dozvolu za rad otišlo stanovništvo jednog manjeg bh. grada.

Ipak, podaci pokazuju i pad. Za prvih devet mjeseci ove godine radnicima iz BiH izdate su 22.565 dozvole, što je gotovo 12 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Prednost BiH u odnosu na Filipine i Srbiju sada je svega nešto više od 3.000 dozvola.

Treba imati u vidu da broj dozvola nije isto što i broj novih iseljenika. Dozvole se izdaju i radnicima koji ih produžavaju, kao i onima koji rade sezonski pa se vraćaju kući, ali brojke ipak jasno pokazuju koliko je Hrvatska postala važno odredište za radnike iz BiH.

Zašto se trend mijenja

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić izjavio je za Nezavisne novine da se izdvajaju dva razloga: sve veće zapošljavanje radnika iz azijskih zemalja i smanjena aktivnost u proizvodnom sektoru.

Prema njegovim riječima, radnici iz Nepala, Bangladeša i Indije sve su prisutniji u turizmu, uslugama i ugostiteljstvu, dok su radnici iz BiH uglavnom zaposleni u proizvodnji. Zbog krize u Evropskoj uniji dio proizvodnih kompanija u Hrvatskoj smanjuje obim posla, premješta pogone ili otpušta radnike, što se odražava i na potražnju za radnicima iz BiH.

Škrebić je ukazao i na šire migracije u Evropi. Kako kaže, posljednjih sedam do osam godina ne sele se samo ljudi iz BiH i Hrvatske, nego i radnici iz Njemačke i Austrije, koji odlaze u Švedsku, Švicarsku, SAD i Luksemburg. Smatra da će se ovakvi trendovi nastaviti, a kao primjer zemlje koja je zaustavila negativne demografske tokove naveo je Poljsku, zahvaljujući njenom tehnološkom i privrednom razvoju.

Za porodice u BiH čiji članovi rade u Hrvatskoj, ali i za domaće poslodavce koji se žale na manjak radnika, ovi podaci su važan signal: odlazak na rad u susjednu zemlju i dalje je masovan, ali konkurencija radnika iz Azije sve je jača, posebno u uslužnim djelatnostima.

Bosanski.info

Reference: Oslobođenje

Još iz rubrike Dijaspora