Dojavi vijest

Naslovna › Crna hronika

Pravosuđe i ratni zločini

Sud BiH osudio Šerifa Patkovića na deset godina zatvora za ratni zločin protiv zarobljenika

Piše: Urednik3 min čitanja
Sud BiH osudio Šerifa Patkovića na deset godina zatvora za ratni zločin
Foto: Crna hronika

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu Šerifu Patkoviću, komandantu Armije BiH, na deset godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog 1993. godine u selu Dusina kod Zenice.

Sud Bosne i Hercegovine je u petak donio prvostepenu presudu kojom je Šerif Patković osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Optuženi je proglašen krivim da je kao komandant Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH u januaru 1993. godine u selu Dusina kod Zenice ubio ranjenog komandanta Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji je ležao na zemlji.

Predsjedavajuća Vijeća Željka Marenić je istakla da je Sud dao vjeru iskazima svjedoka Tužilaštva, koji su potvrdili da su vidjeli kako je Patković pucao u glavu i prsa oštećenom. Vijeće nije prihvatilo odbranu zasnovanu na nalazima vještaka medicinske struke i balistike, jer se njihovi nalazi nisu poklapali sa ključnim činjenicama slučaja. Patković nije bio prisutan na izricanju presude, a Sud mu je odredio mjere zabrane putovanja i obavezu periodičnog javljanja policiji.

Pročitajte iKakanjac uhapšen zbog pucanja iz vozila u pokretu na pse lutalice

Patković je na društvenim mrežama kratko komentarisao presudu riječima: „Rezultat 10 godina zatvora, za mene pravedno, zar ne, sami prosudite.“ Najavio je žalbu na presudu, čime postupak prelazi u drugostepenu fazu.

Šira slika procesuiranja ratnih zločina u BiH

Ova presuda otvara šira pitanja o radu pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu procesuiranja pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Godinama se vodi niz postupaka protiv nekadašnjih pripadnika ARBiH i MUP-a RBiH, dok porodice brojnih bošnjačkih žrtava i dalje čekaju pravdu. Nema optužnica za značajne zločine poput opsade Sarajeva i ubistava civila, a postojeći predmeti često traju decenijama bez konačnog rješenja.

Prema podacima Tužilaštva BiH, do polovine 2026. godine ostalo je neriješeno 156 predmeta ratnih zločina sa poznatim počiniocima, koji obuhvataju gotovo dvije hiljade osoba. U prvih šest mjeseci te godine podignuta je samo jedna optužnica protiv šest osoba, što ukazuje na sporost i neefikasnost pravosudnog sistema. Istovremeno, neki osumnjičeni iz struktura Vojske RS-a ostaju nedostupni pravosuđu, što dodatno komplikuje situaciju.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) suočeno je sa kritikama zbog nedostatka transparentnosti i odgovornosti u radu pravosudnih organa. Postoje pritužbe na rad tužilaca u određenim predmetima koje nisu adekvatno riješene, a politička scena uglavnom izbjegava ozbiljniju raspravu o ovim pitanjima. Stranke koje se predstavljaju kao probosanske rijetko insistiraju na tematskim sjednicama ili izvještajima o radu Tužilaštva u predmetima ratnih zločina.

Ovakvo stanje dovodi do rizika da se pravosudni procesi koriste za političko i historijsko izjednačavanje, što može narušiti istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i ulozi Armije RBiH kao jedine legalne vojne formacije međunarodno priznate države. Pravda mora biti jednaka i nepristrasna, a odgovornost za odbranu istine o historiji ne smije biti prepuštena šutnji ili selektivnom pristupu.

Bosanski.info

Reference: Crna hronika, NAP

Još iz rubrike Crna hronika