Bobovac, kraljevski grad bosanskih vladara: historija, grobnice kraljeva i kako ga posjetiti

Na uskoj šumovitoj kosi iznad rijeke Bukovice, na granici današnjih općina Vareš i Kakanj, stoje ostaci grada koji je više od jednog stoljeća bio srce srednjovjekovne Bosne. Bobovac nije bio najveći grad bosanskog kraljevstva, ali je bio najvažniji: tu se čuvala kruna, tu su bili državni arhiv i riznica, i tu su sahranjeni bosanski kraljevi.

Gdje se nalazi Bobovac

Grad je podignut na Bobovačkoj kosi, između rijeke Bukovice i Mijakovske rijeke, na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 800 metara. Strme padine s tri strane i oko 120 metara visinske razlike prema rijekama činile su ga gotovo nepristupačnim. Graditelji su znali šta rade: priroda je obavila pola posla odbrane.

Pročitajte iRonioci stigli 72 metra ispod izvora vrela Bune u Blagaju

Samo nekoliko kilometara niže nalazi se Kraljeva Sutjeska, gdje je bio kraljevski dvor. Ta dva mjesta treba posmatrati zajedno: u Sutjesci se živjelo i vladalo u mirnim vremenima, a Bobovac je bio utvrđeno sjedište i sigurno mjesto za ono najvrjednije što je država imala.

Kratka historija: od 1350. do 1463. godine

Bobovac je podignut za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, a u pisanim izvorima prvi put se spominje 1349–1350. godine. Godine 1350. srpski car Dušan krenuo je u pohod na Bosnu, a Bobovac je tada izdržao opsadu. Od tog vremena grad raste u značaju i postaje jedno od glavnih sjedišta dinastije Kotromanića.

U 14. i 15. stoljeću u Bobovcu i Sutjesci boravili su redom banovi i kraljevi: Stjepan II Kotromanić, Tvrtko I, Dabiša, Ostoja, Tvrtko II, Stjepan Ostojić, Stjepan Tomaš i posljednji kralj Stjepan Tomašević. U gradu su se čuvale kraljevske insignije, odnosno kruna i znakovi vlasti, kao i državni arhiv i riznica. Zato se Bobovac često naziva prijestolnim gradom.

Kako je izgledao grad

Unutar zidina nalazio se stambeni dio, kompleks crkava s velikom crkvom i grobnom kapelom, te kraljevski dvor građen s gotičkim elementima. Dvor je bio raspoređen na pet krečnjačkih grebena i tri nivoa: imao je dvije kapije, dvije kule, dva predvorja i tri palate. Na drugoj kapiji stajao je gotički portal s grbom kralja Tvrtka II. Arheolozi su pronašli i ostatke radionica za obradu metala i drveta, kao i fino posuđe, uključujući majoliku iz 14. i 15. stoljeća.

Pad Bobovca 1463. godine

Osmanska vojska napadala je Bosnu godinama, a 1459. Bobovac je bio opsjednut dok je u njemu boravio Stjepan Tomašević. Odlučujući udarac došao je 1463. godine: sultan Mehmed II Osvajač stigao je pod Bobovac u maju te godine. Turski hroničar Dursun-beg piše o velikoj bitki, a janjičar Konstantin Mihailović navodi da su Osmanlije pod gradom salili topove. Grad je pao, a njegov pad otvorio je put brzom osvajanju ostatka kraljevstva. Kralj Stjepan Tomašević zarobljen je ubrzo nakon toga i pogubljen kod Jajca.

Legenda o knezu Radaku

U narodu se do danas prepričava priča o knezu Radaku, zapovjedniku grada. Prema legendi, sultan mu je obećao nagradu ako preda Bobovac, i Radak je izdao kralja. Kada je došao po nagradu, sultan je naredio da ga pogube na stijeni koja se i danas zove Radakovac, kao opomenu da se izdajnicima ne vjeruje. Historičari upozoravaju da je ovo vjerovatno legenda nastala da objasni ime stijene i brzi pad grada. Moguće je da je Radak grad predao usred borbe, ali priča o izdaji nije potvrđena u izvorima.

Grobnice bosanskih kraljeva

Najdragocjeniji dio Bobovca je grobna kapela, odnosno mauzolej bosanskih kraljeva. Arheološka istraživanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koja je vodio Pavao Anđelić, otkrila su u kapeli i njenom predvorju pet grobnica s ostacima devet osoba. Istraživači su posmrtne ostatke povezali s kraljevima Dabišom, Ostojom, Stjepanom Ostojićem, Tvrtkom II i Stjepanom Tomašem. Jedini ženski skelet, pronađen pored Tvrtka II, pripisuje se njegovoj supruzi, kraljici Doroteji Gorjanskoj.

Grobna kapela je obnovljena i danas je glavni cilj posjetilaca. Ostatak grada konzerviran je po načelu „čuvati, konzervirati, ne restaurirati“: zidovi su zaštićeni od propadanja, ali nisu dozidavani, pa posjetilac vidi pravu srednjovjekovnu ruševinu, a ne rekonstrukciju.

Bobovac poslije kraljeva

Osmanlije su grad popravile i u njega smjestile posadu, a neko vrijeme Bobovac je bio i sjedište kadiluka. Gradom je zapovijedao aga, a za vojnu posadu bio je zadužen dizdar. Kako se osmanska granica pomjerala prema sjeveru, a posebno nakon bitke na Mohaču 1526. godine, Bobovac je izgubio vojni značaj. Prema osmanskim dokumentima, napušten je najkasnije do 1626. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je Bobovac nacionalnim spomenikom 2002. godine, a kraljevski dvor u Kraljevoj Sutjesci 2003. godine.

Kako posjetiti Bobovac

• Prilaz: lokalitet se nalazi između Vareša i Kraljeve Sutjeske. Turistički vodiči preporučuju dolazak sa strane Vareša, jer je put iz Kraljeve Sutjeske u lošem stanju. Kraljeva Sutjeska nalazi se oko 12 kilometara sjeveroistočno od Kaknja, sa skretanjem s magistralnog puta Sarajevo – Zenica kod Ćatića.
• Najbolje vrijeme: prema lokalnim turističkim radnicima, jesen, posebno septembar i oktobar, kada je šuma u bojama, a staze suhe.
• Šta ponijeti: udobnu obuću i vodu. Lokalitet je uglavnom neuređen i, osim kod ulaza, nema ugostiteljskih objekata.
• Smještaj: u okolnim selima postoji nekoliko seoskih domaćinstava koja primaju goste.
• Obiđite i Kraljevu Sutjesku: ostaci kraljevskog dvora nalaze se tik uz franjevački samostan i crkvu, pa se oba lokaliteta lako obiđu u jednom danu.

Stanje puta i radno vrijeme ulaza mogu se mijenjati, pa je prije polaska dobro provjeriti informacije kod Turističke zajednice ili Centra za kulturu i edukaciju u Varešu, koji upravlja lokalitetom.

Česta pitanja

Je li Bobovac bio glavni grad Bosne?

Srednjovjekovna Bosna nije imala jednu stalnu prijestolnicu u današnjem smislu. Bobovac je, zajedno s dvorom u Sutjesci, bio glavno sjedište vladara u 14. i 15. stoljeću, a posljednji kralj Stjepan Tomašević sjedište je pred osmanskom opasnošću premjestio u Jajce.

Ko je sahranjen u Bobovcu?

Prema arheološkim nalazima, nekoliko bosanskih kraljeva iz 14. i 15. stoljeća, među njima Dabiša, Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II i Stjepan Tomaš, kao i kraljica Doroteja.

Kada je Bobovac pao?

U maju 1463. godine, tokom pohoda sultana Mehmeda II na Bosnu.

Može li se Bobovac posjetiti cijele godine?

Lokalitet je na otvorenom, ali zimi snijeg i led mogu otežati prilaz. Najsigurnije je planirati posjetu od proljeća do kasne jeseni.

Bosanski.info

Reference: Wikipedia – Bobovac, Wikipedia – Kraljevski dvor u Sutjesci, Naše starine (FMKS) – Ivo Bojanovski o Bobovcu, Visit BiH, Balkan Diskurs