Dragoljub Kunarac se brani sa slobode u novom postupku pred Sudom BiH

Dragoljub Kunarac, kojeg je Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za silovanja i porobljavanje žena u Foči, ne izlazi „od sutra“ na slobodu, kako se ovih dana proširilo društvenim mrežama. On zatvorsku kaznu više ne služi još od februara 2026., kada je iz Njemačke izručen Bosni i Hercegovini, a od tada se pred Sudom BiH brani sa slobode, uz mjere zabrane, u novom postupku za zločine protiv čovječnosti počinjene u Foči u julu 1992. godine.

Šta je presudio Haški tribunal

Kunarac se Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju dobrovoljno predao u martu 1998. godine. Pretresno vijeće ga je 2001. osudilo na 28 godina zatvora za više silovanja, mučenje i porobljavanje, a presuda je 2002. potvrđena u žalbenom postupku. Utvrđeno je da je dvije žene potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

Pročitajte iAmbasada BiH savjetuje građane u Saudijskoj Arabiji da naprave zalihe za mjesec dana

Taj predmet ušao je u historiju međunarodnog prava: bio je to prvi slučaj u kojem je jedan međunarodni sud za ratne zločine seksualno nasilje tretirao kao zločin protiv čovječnosti. Kaznu je Kunarac služio u Njemačkoj. Mehanizam za međunarodne krivične sudove odbio je ranije njegove zahtjeve za prijevremeno puštanje, tako da je kaznu odslužio do kraja, do februara 2026.

Za šta mu se sudi u Sarajevu

Tužilaštvo BiH podiglo je novu optužnicu protiv Kunarca još u decembru 2018., dok je bio u zatvoru. Odmah nakon isteka haške kazne zatraženo je njegovo izručenje, a u Sarajevo je prebačen 24. februara 2026.

Optužnica ga tereti da je, kao komandir specijalne jedinice Vojske RS-a zvane „Žaga“, s drugim pripadnicima jedinice 27. i 28. jula 1992. u selima i zaseocima Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona bošnjačkog stanovništva, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima te deportaciji bošnjačkih civila. Tereti se i za učešće u paljenju kuća i imovine.

Prema optužnici, pripadnici jedinice su zarobljenim civilima na mostu preko Ćehotine vezali ruke žicom i bacili ih u rijeku, pri čemu su se dvije osobe utopile. Navodi se i da je Kunarac sredstvima vojne veze obezbijedio kamion kojim su zarobljeni odvezeni pred sjedište jedinice u Foči, gdje su ispitivani i tučeni, a zatim odvedeni u Kazneno-popravni dom Foča.

Kunarac je početkom marta negirao krivicu, a suđenje je počelo 27. marta 2026. čitanjem optužnice i uvodnim izlaganjem Tužilaštva. Tužiteljica Remzija Smailagić najavila je saslušanje 31 svjedoka, čitanje iskaza 14 svjedoka koji su u međuvremenu preminuli i 203 materijalna dokaza. Odbrana nije iznijela uvodnu riječ.

Tužilaštvo i dalje izvodi svoje dokaze. Tokom proljeća i ljeta svjedočili su mještani fočanskih sela, koji su govorili o dolasku vojske u Luke, ubistvima i odvođenju civila. Jedan svjedok Tužilaštva u septembru je svjedočio uz mjere zaštite, pa njegov iskaz nije smio biti objavljen. Na ročištu krajem septembra pročitan je iskaz preminulog Marka Kovača, nekadašnjeg komandanta Taktičke grupe Foča, koji je naveo da je „Žaga“ bio skup od 15 do 20 dobrovoljaca iz Crne Gore i da je on kasnije taj odred ugasio. Braniteljica Anja Loga prigovorila je čitanju tog iskaza, ističući da on nije predložen kao dokaz uz optužnicu. Kunarac se smatra nevinim dok sud ne donese pravosnažnu presudu.

Zašto je na slobodi

Dan nakon izručenja, 25. februara, Tužilaštvo BiH zatražilo je jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti. Sud BiH je zaključio da pritvor, kao krajnja mjera za osiguranje prisustva optuženog, u toj fazi nije neophodan, te mu je umjesto toga odredio mjere zabrane, uključujući i kućni pritvor. Odbrana je tvrdila da se Kunarac nije protivio dolasku u BiH kako bi se suočio s optužbama.

Krajem aprila Sud je kućni pritvor zamijenio blažom mjerom: Kunarcu je kretanje ograničeno na područje općine u kojoj boravi. I dalje mu je zabranjeno putovanje i sastajanje s određenim osobama, a obavezan je javljati se policiji tri puta sedmično. Na ročištu prije te odluke Kunarac je kazao da je 28 godina proveo u zatvoru i imao dva sata za šetnju, a da „sada nema ništa“. Prema dostupnim medijskim izvještajima, nakon aprila nije bilo novih javno objavljenih izmjena tih mjera.

Puštanje na slobodu ogorčilo je udruženja žrtava. Udruženje žrtava i svjedoka genocida, čiji je predsjednik Murat Tahirović, u saopćenju je izrazilo „najoštriju osudu i duboko ogorčenje“, ocijenivši neprihvatljivim da se čovjek koji je odslužio 28 godina za silovanja i porobljavanje, a protiv kojeg je podignuta nova optužnica za ubistva i progon, nađe na slobodi odmah nakon izručenja. Upozorili su da su upozorenja o opasnosti od bjekstva zanemarena te poručili da bi sudije koje su donijele odluku trebale krivično odgovarati ako optuženi pobjegne u Srbiju.

Predsjednica Udruženja „Žena – žrtva rata“ Bakira Hasečić odluku Sudskog vijeća nazvala je katastrofalnom. „Kad osjetiš ratnog zločinca na svojoj koži, uvijek imaš osjećaj da ti je neko iza leđa“, izjavila je Hasečić. Udruženja preživjelih iz Foče i dalje traže informacije o sudbini nestalih djevojčica i žena iz fočanskih logora.

Suđenje Kunarcu nastavlja se pred Sudom BiH, a za sada nije poznato kada bi moglo biti završeno.

Bosanski.info

Reference: Detektor, Detektor (početak suđenja), Klix.ba, FENA, Danas