Sve više Mostaraca svakodnevno traži topli obrok u pučkim kuhinjama

Sve veći broj građana Mostara obraća se javnim kuhinjama jer im primanja više ne pokrivaju ni osnovne troškove života. Kako je u četvrtak, 5. novembra, objavila televizija N1, u Pučku kuhinju Mostar svaki dan po topli obrok dolazi oko 200 ljudi, a u gradsku javnu kuhinju njih oko 350. S dolaskom hladnijih dana spisku se pridružilo još 18 porodica, a među onima koji jedu u kuhinji ima i djece.

„Nemam primanja, a računi stižu“

Korisnici kuhinje uglavnom žive od minimalnih primanja, a dio njih nema nikakav prihod. Jedna od žena koje svakodnevno dolaze po obrok ispričala je da nema nikakvih primanja, ali da račune za struju i vodu svejedno mora plaćati. Traži posao i kaže da bi, kad bi imala šivaću mašinu, mogla nešto zaraditi radeći od kuće, ali je mašina za nju preskupa – košta više od 300 KM.

Pročitajte iNikšić: Bez podrške SDP-a neće biti moguće formirati novu Vladu FBiH

Mnogi koji dođu po hranu raspituju se i za posao. Jedan stariji korisnik pohvalio je kuhinju, rekavši da se tu svaki dan kuha nekoliko jela i da niko ne ode gladan.

Direktor Pučke kuhinje Mostar Antonio Zelenika kaže da kuhinja trenutno hrani 12 do 13 djece, među kojima je i jedno sasvim malo dijete. Prema njegovim riječima, posljednjih godina promijenilo se i to ko dolazi po pomoć. Primijetio je da je sve više branitelja, čija su primanja mala, a hrana je, kako kaže, sve skuplja: „Danas sve što nabavljate je skupo.“

Kuhar Dario Cvitković navodi da u kuhinju dolaze i ljudi kojih nema na zvaničnom spisku korisnika. Ni njih ne vraćaju praznih ruku, ali ih upućuju u centar za socijalni rad kako bi dobili potrebnu dokumentaciju. Hrana se, kaže, dijeli dok je ima.

Ljudi traže pomoć i za struju i ogrjev

Udruženje „Zajedno za naš grad“ svakog dana na kućne adrese odnese oko 70 obroka, a dio građana dolazi direktno u prostorije udruženja. Sabina Merdan iz tog udruženja kaže da se ljudi više ne javljaju samo zbog hrane, nego traže pomoć i za plaćanje struje, nabavku goriva i ogrjeva te pakete s namirnicama.

Najteže je, prema njenim riječima, porodicama s više djece u kojima niko nije zaposlen, a vrlo često su to samohrane majke s dvoje do petero djece. Kao primjer je navela porodicu iz okoline Čitluka s petero djece: četvero ide u školu, najmlađe ima četiri godine, majka ne radi, a otac je bolestan.

Zbog sve većih potreba u Mostaru je pokrenuta inicijativa za osnivanje socijalne banke hrane. Ona bi trebala omogućiti da se namirnice prikupljaju i dijele organizovano, a ne samo od slučaja do slučaja.

Dok cijene hrane i dalje rastu, a zima donosi i troškove grijanja, topli obrok iz javne kuhinje za mnoge Mostarce postaje jedan od rijetkih sigurnih oslonaca u svakodnevnom životu.

Bosanski.info

Reference: N1 BiH