Smrt zaposlenice instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku nakon incidenta u laboratoriji ponovo je pokrenula rasprave o plućnoj kugi, njenom širenju i mogućim opasnostima za druge zemlje. Prema informacijama regionalnih medija, do tragedije je došlo kada se u laboratoriji razbila epruveta, a izvor blizak sigurnosnim službama prenosi da je zaražena žena preminula. Iako ruske vlasti tvrde da trenutno nema dokaza da je njena smrt povezana sa patogenima na kojima je radila, zabrinutost izazivaju nepotvrđeni navodi da se radi o plućnoj kugi, teškom obliku bolesti koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka.
Nakon incidenta, oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s preminulom zaposlenicom stavljeno je pod intenzivan zdravstveni nadzor, a nekoliko bolnica u regiji privremeno je zatvoreno. Stručnjaci međutim smatraju da je rizik od širenja bolesti veoma nizak. Alice Hughes, profesorica sa Univerziteta u Melbourneu, naglašava da je malo vjerovatno da će se zaraza proširiti zbog strogih higijenskih mjera u laboratoriju i brzog stavljanja kontakata u karantenu.
Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) također prati situaciju, obavijestivši javnost da su informirani o slučaju upale pluća nepoznatog porijekla u istočnoj Rusiji, za koji se sumnja da bi mogao biti povezan s kugom. Glasnogovornik ECDC-a naglašava da još nema dokaza o sekundarnim slučajevima ili prijenosu bolesti među ljudima.
Iako je kuga u Evropi rijetka čak više od pola stoljeća, stručnjaci upozoravaju da ne treba zaboraviti na ovu bolest koja i dalje postoji u određenim dijelovima svijeta, posebno u Africi. Zania Stamataki, profesorica virusne imunologije na Univerzitetu u Birminghamu, ukazuje na to da kuga ostaje endemski prisutna među glodarima u mnogim područjima te da se godišnje bilježe slučajevi zaraze među ljudima.
Plućna kuga, koja zahvata pluća, smatra se najtežim oblikom bolesti i može se prenositi direktno s osobe na osobu, a bez pravovremenog liječenja smrtnost može doseći između 30 i 100 posto. Međutim, ECDC ističe da se bolest može uspješno liječiti antibioticima, uz uslov da se terapie započne na vrijeme.
Uprkos potencijalnim opasnostima, trenutne informacije ne ukazuju na širenje bolesti, a rutinska vakcinacija protiv kuge nije preporučena za opću populaciju. WHO savjetuje vakcinaciju samo za određene grupe sa povećanim rizikom, kao što su laboratorijski radnici.
Nakon analize trenutno dostupnih podataka, ECDC smatra da nema indikacija za široki epidemiološki rizik za Evropu.
Bosanski.info
